Jezik cvetova u srpskoj tradiciji: Šta je lavanda značila u svadbenim običajima u Homolju
Miris uspomena i znak čednosti: Zaboravljena simbolika lavande u starim srpskim svadbama

U srcu Homolja, planinskom kraju bogatom narodnom predajom, lavanda nije bila samo mirisna biljka. Bila je poruka, znak i svedok jedne tihe, zaboravljene simbolike u svadbenim običajima.
Danas je lavanda poznata po svom umirujućem mirisu i ljubičastoj boji koja krasi kozmetiku i suvenire, ali u selima oko Žagubice i Krepoljina, ona je vekovima imala posebno mesto u svadbenim ritualima. I ne, nije služila samo za ukras. Bila je simbol čednosti, blagoslova i zaštite od uroka.
Cvet u kosi – znak devojke za udaju
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Možda vas zanima:

Miriše čarobno, opušta nerve i – tera komarce: Ovaj cvet će od vašeg doma napraviti najlepši vrt, a sadi se u aprilu
Proleće je vreme kada priroda buja, a bašte i terase postaju pravo platno za šarenilo boja i mirisa.

Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".
Prema zapisima lokalnih etnologa i kazivanjima najstarijih meštanki Homolja, devojke koje su stasale za udaju stavljale su grančicu lavande u kosu tokom zavetine i seoskih vašara. Time su suptilno slale poruku da su spremne za udaju, ali i da nose miris doma, čistote i smirenosti – osobina koje su se u to vreme najviše cenile.
Shutterstock
Lavanda u svadbenom vencu
Tokom svadbi, lavanda se plela u venac zajedno sa peršunom i bosiljkom. Verovalo se da lavanda štiti mladu od urokljivih očiju i da njen miris tera zle duhove. Starije žene su je često stavljale i u nedra mlade "za svaki slučaj".
Takođe, lavanda se palila na ognjištu tokom prve bračne noći kao deo obreda "mirisnog blagoslova doma". U nekim selima, mladoženja je nosio vezani svežanj lavande u pojasu – znak da je osvojio "mirisnu i čistu nevestu".
Gde je tradicija preživela?
U selima poput Laznice, Osanice i Suvog Dola, običaji vezani za lavandu su opstali sve do sredine 20. veka. Danas ih znaju još samo najstariji, ali se zahvaljujući sve većem interesovanju za etnobotaniku, ponegde pokušavaju obnoviti. Postoji inicijativa da se u selu Milanovac kod Žagubice svake godine organizuje "Mirisni vašar" posvećen biljkama u tradiciji – sa lavandom u centru pažnje.
Povratak mirisa zaboravljenih običaja
Lavanda možda danas miriše na sapune i sveće, ali u Homolju još uvek odzvanja sećanje na nju kao tihi jezik devojaka, svetinje i domaćinske skromnosti. Njeno mesto u srpskoj kulturi možda je potisnuto – ali nije zaboravljeno.

ŽIČA Tajne krunisanja srpskih kraljeva u srcu Srbije
Manastir Žiča, sa svojom bogatom istorijom, bio je mesto krunisanja i miropomazanja srpskih kraljeva.

Ovo muško ime je prava retkost u Srbiji: Nose ga samo najposebniji dečaci - oni koji donose svetlost
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i raznim imenicima, ovo ime je u upotrebi, ali sa zanemarljivo malim brojem nosilaca

ZNATE LI U KOM PRAVCU POKAZUJE KNEZ MIHAILO PRSTOM? Pravu istinu o najpoznatijem SRPSKOM SPOMENIKU malo ko zna!
Prva inicijativa za podizanje spomenika javila se u vidu osnivanja “Glavnog odbora za sakupljanje priloga za spomenik blažene pameti knezu Mihailu M. Obrenoviću III”, 2. juna 1868.
KADA I ZAŠTO TREBA PLAKATI? Vladeta Jerotić preneo vaćnu leksiju koju je naučio od HILANDARSKIH kaluđera
Lekcija koja će vam biti korisna u životu
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Komentari(0)