Jezik cvetova u srpskoj tradiciji: Šta je lavanda značila u svadbenim običajima u Homolju
Miris uspomena i znak čednosti: Zaboravljena simbolika lavande u starim srpskim svadbama
U srcu Homolja, planinskom kraju bogatom narodnom predajom, lavanda nije bila samo mirisna biljka. Bila je poruka, znak i svedok jedne tihe, zaboravljene simbolike u svadbenim običajima.
Danas je lavanda poznata po svom umirujućem mirisu i ljubičastoj boji koja krasi kozmetiku i suvenire, ali u selima oko Žagubice i Krepoljina, ona je vekovima imala posebno mesto u svadbenim ritualima. I ne, nije služila samo za ukras. Bila je simbol čednosti, blagoslova i zaštite od uroka.
Cvet u kosi – znak devojke za udaju
Možda vas zanima:
Tajni recept iz Homolja: Kačamak sa sirom i „prženom surutkom“
Zaboravljena poslastica iz vremena naših baka
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:
Tajni recept iz Homolja: Kačamak sa sirom i „prženom surutkom“
Zaboravljena poslastica iz vremena naših baka
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:
Tajni recept iz Homolja: Kačamak sa sirom i „prženom surutkom“
Zaboravljena poslastica iz vremena naših baka
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Prema zapisima lokalnih etnologa i kazivanjima najstarijih meštanki Homolja, devojke koje su stasale za udaju stavljale su grančicu lavande u kosu tokom zavetine i seoskih vašara. Time su suptilno slale poruku da su spremne za udaju, ali i da nose miris doma, čistote i smirenosti – osobina koje su se u to vreme najviše cenile.
Shutterstock
Lavanda u svadbenom vencu
Tokom svadbi, lavanda se plela u venac zajedno sa peršunom i bosiljkom. Verovalo se da lavanda štiti mladu od urokljivih očiju i da njen miris tera zle duhove. Starije žene su je često stavljale i u nedra mlade "za svaki slučaj".
Takođe, lavanda se palila na ognjištu tokom prve bračne noći kao deo obreda "mirisnog blagoslova doma". U nekim selima, mladoženja je nosio vezani svežanj lavande u pojasu – znak da je osvojio "mirisnu i čistu nevestu".
Gde je tradicija preživela?
U selima poput Laznice, Osanice i Suvog Dola, običaji vezani za lavandu su opstali sve do sredine 20. veka. Danas ih znaju još samo najstariji, ali se zahvaljujući sve većem interesovanju za etnobotaniku, ponegde pokušavaju obnoviti. Postoji inicijativa da se u selu Milanovac kod Žagubice svake godine organizuje "Mirisni vašar" posvećen biljkama u tradiciji – sa lavandom u centru pažnje.
Povratak mirisa zaboravljenih običaja
Lavanda možda danas miriše na sapune i sveće, ali u Homolju još uvek odzvanja sećanje na nju kao tihi jezik devojaka, svetinje i domaćinske skromnosti. Njeno mesto u srpskoj kulturi možda je potisnuto – ali nije zaboravljeno.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)