Dok priroda buja, a zemlja traži vlagu, stari običaji prizivanja kiše kroz igru, pesmu i cveće ponovo bude zaboravljene slike sela istočne Srbije – i dečjih Dodola koje su bile glas prirode.

U srcu Homolja, proleće je nekad imalo svoj jezik – jezik pesme, zelenih venaca i dečjih nogu koje poskakuju kroz selo. Kada bi zemlja postala suva, a nebo ćutalo, meštani su prizivali kišu kroz ritual zvan Dodole. Danas, retki su koji se toga sećaju, ali u nekim selima još ima starica koje su kao devojčice igrale tu magičnu igru.
Devojčice koje zovu nebo
Ritual Dodola potiče iz starih slovenskih verovanja i vezan je za kult prirode i plodnosti. U vreme kada nije bilo meteoroloških prognoza ni navodnjavanja, svaki prolećni dan bez kiše bio je razlog za brigu. Tada bi sela oživela neobičnim prizorom: devojčice od 7 do 12 godina, odevene u travu, cveće i grančice, igrale bi kroz selo i pevale pesmu:
Možda vas zanima:

Ženska moba u Mačvi: Neobičan običaj gde žene same grade kuće, a muškarcima je pristup zabranjen
Saznajte kako izgleda jedinstveni običaj iz Mačve, gde žene tradicionalno preuzimaju glavnu ulogu u izgradnji doma, negujući duh solidarnosti i zajedništva

Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
Možda vas zanima:

Ženska moba u Mačvi: Neobičan običaj gde žene same grade kuće, a muškarcima je pristup zabranjen
Saznajte kako izgleda jedinstveni običaj iz Mačve, gde žene tradicionalno preuzimaju glavnu ulogu u izgradnji doma, negujući duh solidarnosti i zajedništva

Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
Možda vas zanima:

Ženska moba u Mačvi: Neobičan običaj gde žene same grade kuće, a muškarcima je pristup zabranjen
Saznajte kako izgleda jedinstveni običaj iz Mačve, gde žene tradicionalno preuzimaju glavnu ulogu u izgradnji doma, negujući duh solidarnosti i zajedništva

Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
"Dodole, dodole,
da padne kišice,
da rodi pšenica,
da napuni torove,
da se napiju volovi..."
Njihova pesma bila je molitva prirodi, dok su ih domaćice polivale vodom – simbolično, kao da dozivaju kišu.
Magija koja se rađa iz potrebe
U Homolju, posebno u selima kao što su Laznica i Žagubica, Dodole su bile više od igre – bile su zajednički čin sela. Učestvovala je cela zajednica: deca su učila pesme od starijih, žene su ih oblačile u biljke, a muškarci tiho posmatrali i verovali. Ritual se održavao samo kad je zaista bilo suše – što ga je činilo još svečanijim.
U nekim pričama, čak se i spominje da je „najkišnija devojčica“ kasnije imala posebnu sreću u životu, jer ju je priroda blagoslovila.
Tragovi običaja u savremenom vremenu
Danas, ovaj običaj gotovo da ne postoji – nestao je sa seoskim đacima, s kolima volova, sa životom koji je bio oslonjen na ritam prirode. Ipak, povremeno se obnavlja na etno-manifestacijama i školskim predstavama, kao pokušaj da se tradicija ne zaboravi. Ali to više nije isto – jer Dodole nisu samo kostim i pesma, već osećanje povezanosti sa zemljom i iskrena molitva jednog naroda.
Dodola – nežna moć dečjeg glasa
Dok priroda svake godine iznova buja, možda je vreme da se i mi setimo svojih zaboravljenih rituala. Ne zbog sujeverja, već zbog poštovanja prema onome što su naši preci znali: da bez vode nema ni života, ni radosti, ni proleća.
Možda nam ne treba kiša – ali nam treba ta povezanost sa zemljom, sa ritmom prirode i sa sobom. A upravo su to Dodole znale, bez ijedne knjige, samo uz pesmu i osmeh.

Brankovo pismo Milici: Ljubavna priča koja je ostala neuzvraćena
Kako je mladalačka zaljubljenost Branka Radičevića nadživela osećanja i postala deo srpske književnosti

Prelo u Sremu: Noć kada se prela vuna i sklapala prijateljstva
Običaj zimskih okupljanja uz ognjište, pesmu i priču koji je grejao i kuću i dušu

Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije

Kako je Mira Stupica osvojila beogradsku publiku prvom rečenicom na sceni
Debi legendarne glumice koji je obeležio jedno pozorišno doba

"Dobro je pio, mrzeo je Tita i Čkalju" Udovica Pavla Vuisića otkrila njegovo pravo lice: Pretukao Miju Aleksića zbog nje, pa zajedno glumili
Otkrivamo nepoznate priče iz života Pavla Vuisića – od velike ljubavi sa Mirjanom, sukoba sa kolegama, do susreta sa Titom i netrpeljivosti prema Čkalji.
Komentari(0)