Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.

Na važnoj raskrsnici puteva koji povezuju istok i zapad, Evropu sa Azijom smeštena je naša zemlja. Od davnina ovo plodno tlo bilo je interesantno mnogim narodima koji su pokušavali da ga osvoje. Bez obzira da li su u tome uspevali ili ne, svaki od njih je ostavio trag u našoj istoriji. Svaki je doneo svoju kulturu i narodna verovanja iz kojih su se tokom vekova formirali običaji u Srbiji.
Iako je savremeno doba uticalo da pojedini od njih padnu u zaborav, mnogi se i dalje prenose sa kolena na koleno. Među njima se posebno izdvajaju oni koji su vezani za glavna životna razdoblja – počev od samog rođenja, preko krštenja, pa do poslednjeg ispraćaja na večni počinak.
Međutim, završetak životnog kruga nikako ne označava kraj i odlazak u zaborav. Naši voljeni i dalje žive u našim mislima i dragim uspomenama. Dok odlaskom na grob iznova im odajemo počast. Možemo slobodno da kažemo da običaji nakon sahrane, takođe, imaju veliki značaj kod nas.
Možda vas zanima:

Gde greši srpski narod kad obeležava zadušnice? Sveštenik kaže da često imamo pogrešna uverenja kad idemo na groblje
Zadušnice su dan koji je određen da se snažnije i jasnije posvećemo mrtvim pokojnicima

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije
Možda vas zanima:

Gde greši srpski narod kad obeležava zadušnice? Sveštenik kaže da često imamo pogrešna uverenja kad idemo na groblje
Zadušnice su dan koji je određen da se snažnije i jasnije posvećemo mrtvim pokojnicima

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije
Možda vas zanima:

Gde greši srpski narod kad obeležava zadušnice? Sveštenik kaže da često imamo pogrešna uverenja kad idemo na groblje
Zadušnice su dan koji je određen da se snažnije i jasnije posvećemo mrtvim pokojnicima

Tajno groblje Rimljana kod Leskovca: Arheološko blago koje krije prošlost Balkana
Neistražene rimske grobnice u srcu Srbije otkrivaju tragove drevne civilizacije
Pravoslavna crkva – Kada ne treba ići na groblje?
Hrišćanstvo ističe da je dužnost svakog od nas da čuva uspomenu na pretke. A to ćemo najbolje učiniti kroz molitvene razgovore sa njima, sećanja na divne dane provedene zajedno i, naravno, posetom njihove večne kuće. Znači, u svakom trenutku, kad god poželite, možete otići na groblje. Čak i kada se u crkvi ne vrše pomeni za upokojene.
Ipak, najveće nedoumice vezane za pitanje: “kada se ne ide na groblje” stvaraju veliki verski praznici. Mnogi ljudi smatraju da se za Božić i Uskrs ne posećuju preminuli. Što je pogrešno mišljenje.
Naime, dan kada je Isus Hrist pobedio smrt i na taj način svim ljudima podario večni život slavi se nekoliko dana. Upravo je drugi dan po uskrsnuću posvećen preminulima. Prema običajima, za Pobusni ponedeljak treba “pobusati” grobove najmilijih busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima Srbije on se obeležava kao zadušnice. Na groblje se iznose farbana jaja i pale sveće.
I za najradosniji hrišćanski praznik, Božić, posećuju se preminuli. Odnosno, na prvi dan Božića deli se jelo za pokoj duše umrlih i odlazi na groblje. Dok se u davna vremena verovalo da je večera pripremljena za Badnje veče namenjena mrtvima, pa su se oni na nju i pozivali.
Kada se ne ide na groblje?
Kult mrtvih prožet je mističnim verovanjima. Jedno od njih jeste da noću ne treba ići na groblje. Zapravo, naglašava se da su ove posete veoma opasne. Razlog za to leži u objašnjenju da je groblje grad mrtvih, gde borave njihove duše.
S obzirom da pored dobrih, postoje i zli dusi, posetom u noćne sate možete ih uznemiriti. Što za posledicu ima dolazak bolesti, nesreća, materijalnih i drugih problema u vašu porodicu, prenosi „Drnda“
(stil.kurir.rs)

Na krovu Svete Gore: Kapela Preobraženja na 2033 metra visine
U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.

OVO SU 3 NAJPAMETNIJE SRPSKE POSLOVICE KOJE SVAKOG OD NAS TREBA DA VODE KROZ ŽIVOT: Uz njih ćete UVEK dobro postupiti
Od davnina naš narod je veoma mudrno zborio, prretočivši neprocenjivo iskustvo u poslovice koje se i danas vrlo često koriste u brojnim situacijama.

Greška koja skupo košta! Veroučiteljka Andrea otkrila šta se nikako ne jede tokom posta, a Srbi to rade stalno
Šta je najvažnije da ne jedemo tokom posta?

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Komentari(0)