Uskrs 2025. godine slavimo u nedelju 20. aprila. Prema hrišćanskoj tradiciji, datum ovog velikog praznika određuje se prema lunarnom kalendaru i pada na prvu nedelju nakon punog Meseca koji se javlja posle prolećne ravnodnevice. Ovaj način računanja datuma čini Uskrs pokretnim praznikom, pa može pasti između 22. marta i 1. maja.

Poznato je da se Uskrs uvek slavi u nedelju, ali da se datum svake godine menja. Što se datuma tiče, nije baš jednostavno izračunati kada pada Uskrs svake naredne godine. Računica se radi na osnovu astronomskih proračuna merenja, tačnije pomoću crkvenog kalendara. Petak je dan koji se ne slavi, jer predstavlja tužan dan, dan kada je Isus stradao. Petkom se farbaju jaja, najčešće crvenom bojom koja simboliše Isusovu krv. Prvo crveno jaje čuva se do narednog Uskrsa i naziva se čuvarkuća.
Jaja se ne smeju dirati do nedelje i velikog praznika, a običaj je da se ujutru ukućani međusobno tucaju jajima kao i sa svakim ko uđe u dom. Gostu se prvo poklanja jaje, nakon čega seda za trpezu i dobija ručak i piće. Nedelja je dan kada je cela porodica na okupu za svečanom trpezom.
Na uskršnje jutro najmlađima je posebno zanimljivo traženje paketića koji im je zeka doneo i sakrio. Deci se poklanja jaje i čokolada. Ovo su razlozi zbog čega je Uskrs toliko lep i poseban dan. U pitanju je državni praznik koji podrzumeva neradan dan.
Možda vas zanima:

TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini

ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi
Možda vas zanima:

TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini

ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi

Stara srpska narodna verovanja kojima su naši stari privlačili novac i sreću, a terali siromaštvo i zlo: Ovako im je uspevalo da prizovu dobru energiju
Da li su se i u vašoj kući pominjala ova stara srpska narodna verovanja?

Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.

Kralj scene i kafane – neponovljivi Zoran Radmilović
Postojao je samo jedan glumac koji je mogao da napravi predstavu od sopstvene pauze, da iz jedne rečenice napravi legendu i da publiku drži u neizvesnosti šta će izgovoriti sledeće – Zoran Radmilović. Njegova scena bila je i pozornica i kafana, a život je živeo jednako strasno u oba sveta.

Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.

Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Komentari(0)