Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.

Pletenje venaca od lekovitog bilja
Jedan od najpoznatijih običaja vezanih za početak leta jeste pletenje venaca od lekovitih biljaka, naročito ivanjskog cveća, bosiljka i kantariona. Ovi venci se kače na vrata kuća i štala, verujući da donose zaštitu od bolesti i nesreće.
Skakanje preko vatre – ritual pročišćenja
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
Možda vas zanima:

Zašto se domaćin nikada ne diže prvi od stola?Nepisano pravilo srpske trpeze koje otkriva dublji smisao poštovanja, hijerarhije i gostoprimstva
U srpskoj tradiciji trpeza je imala posebno mesto – okupljala je porodicu, gradila međuljudske odnose i nosila nepisana pravila ponašanja. Jedno od najvažnijih bilo je da domaćin nikada ne ustaje prvi. Ova jednostavna navika krila je duboku simboliku poštovanja, reda i časti, a u mnogim krajevima Srbije poštuje se i danas.

Boje narodne nošnje kao tajni jezik: Šta znači kad je zeleni pojas na pasu?
U svetu u kojem nije bilo pisanih znakova pored puta, narodna nošnja je govorila umesto reči. Boje, motivi i način nošenja delova odeće otkrivali su mnogo više nego što se danas pretpostavlja – odakle neko dolazi, da li je udata, koliko ima dece, pa čak i kakva mu je narav.
U mnogim krajevima Srbije, u noći uoči Ivanjdana palile su se velike vatre, a mladi su skakali preko plamena. Verovalo se da ovaj čin donosi zaštitu od zlih sila i bolesti, kao i sreću u ljubavi.
Kupanje u rekama i rosna voda
Verovalo se da ivanjdanska rosa ima moć isceljenja, pa su se ljudi u ranim jutarnjim satima umivali njome kako bi sačuvali zdravlje. Takođe, običaj je bio da se na prvi letnji dan kupa u reci, jer se smatralo da voda tada ima posebno osvežavajuća i lekovita svojstva.
Simbolika običaja i njegovo značenje danas
Iako su mnogi drevni običaji zaboravljeni, Ivanjdan i dalje ima poseban značaj u narodnom kalendaru. Njegovi rituali podsećaju na povezanost čoveka i prirode, kao i na verovanja da su sunce, voda i vatra izvori života i snage.
Zašto su letnji običaji važan deo srpske tradicije?
Obeležavanje dolaska leta nije samo deo prošlosti – ono je izraz poštovanja prema prirodi i starim verovanjima. Bilo da je kroz venčiće od ivanjskog cveća, skakanje preko vatre ili umivanje rosom, Srbi su vekovima dočekivali letnje dane sa nadom, verujući da će im sunce doneti radost i blagostanje.

Tajna afera kralja Milana: Ljubav, politika i skandal na dvoru
Kralj Milan Obrenović bio je jedna od najkontroverznijih ličnosti srpske istorije krajem 19. veka. Njegov život obeležili su burni politički potezi, ratovi, ali i ljubavni skandali. Dok se u udžbenicima najviše piše o njegovom sukobljenom braku sa kraljicom Natalijom, malo se govori o ljubavnim aferama koje su potresale dvor i Beograd.

Skandal u Kragujevcu 1835: Kako je prva srpska zastava izazvala međunarodni incident
Malo ko zna da je uvođenje prve zvanične srpske zastave 1835. godine izazvalo pravi diplomatski skandal i gotovo koštalo Srbiju političke stabilnosti.

Dvoboji u Beogradu: Kada su čast i ljubav odlučivane pištoljem
U 19. i početkom 20. veka Beograd nije bio samo centar politike i trgovine, već i mesto gde su se sporovi često rešavali – dvobojem. Iako zvuči kao scena iz romana, dvoboji su zaista bili prisutni u srpskom društvu, naročito među oficirima, političarima i uglednim građanima.

Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.

OVAJ SRBIN JE IZAZVAO RAT U KOJEM JE POGINULO 18 MILIONA LJUDI I SRUŠIO SRPSKU DINASTIJU: Streljali su ga sami Srbi
U vreme vladavine kralja Aleksandra Obrenovića, zbog lošeg stanja u zemlji, smislio je i organizovao oficirski puč kraljevskog para Obrenović
Komentari(0)