Kada dani postanu najduži, a sunce najjače, Srbi su kroz istoriju obeležavali dolazak leta posebnim običajima, koji su vremenom poprimili i hrišćanske elemente. Ovaj prvi letnji dan, poznat i kao Ivanjdan (7. jul), prepun je rituala koji prizivaju zdravlje, sreću i blagostanje.
Pletenje venaca od lekovitog bilja
Jedan od najpoznatijih običaja vezanih za početak leta jeste pletenje venaca od lekovitih biljaka, naročito ivanjskog cveća, bosiljka i kantariona. Ovi venci se kače na vrata kuća i štala, verujući da donose zaštitu od bolesti i nesreće.
Skakanje preko vatre – ritual pročišćenja
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
U mnogim krajevima Srbije, u noći uoči Ivanjdana palile su se velike vatre, a mladi su skakali preko plamena. Verovalo se da ovaj čin donosi zaštitu od zlih sila i bolesti, kao i sreću u ljubavi.
Kupanje u rekama i rosna voda
Verovalo se da ivanjdanska rosa ima moć isceljenja, pa su se ljudi u ranim jutarnjim satima umivali njome kako bi sačuvali zdravlje. Takođe, običaj je bio da se na prvi letnji dan kupa u reci, jer se smatralo da voda tada ima posebno osvežavajuća i lekovita svojstva.
Simbolika običaja i njegovo značenje danas
Iako su mnogi drevni običaji zaboravljeni, Ivanjdan i dalje ima poseban značaj u narodnom kalendaru. Njegovi rituali podsećaju na povezanost čoveka i prirode, kao i na verovanja da su sunce, voda i vatra izvori života i snage.
Zašto su letnji običaji važan deo srpske tradicije?
Obeležavanje dolaska leta nije samo deo prošlosti – ono je izraz poštovanja prema prirodi i starim verovanjima. Bilo da je kroz venčiće od ivanjskog cveća, skakanje preko vatre ili umivanje rosom, Srbi su vekovima dočekivali letnje dane sa nadom, verujući da će im sunce doneti radost i blagostanje.
Tesla je bio posebno vezan za manastir na Fruškoj Gori: Meštani pričaju da mu je spasio život, a tu je životni vek provela njemu bliska osoba
Petronije, iguman manastira Šišatovac i sestrić Nikole Tesle, bio je poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Komentari(0)