Bitka kod Ivankovca, vođena 18. avgusta 1805. godine, predstavlja jednu od ključnih prekretnica Prvog srpskog ustanka. To je bio prvi put da su srpske trupe uspele da savladaju osmansku vojsku u otvorenom sukobu, čime su dodatno osnažile borbu za nezavisnost i pokazale da oslobođenje Srbije nije nemoguće.
Pozadina sukoba: Srbija između ustanka i odmazde
Nakon što su Srbi pod vođstvom Karađorđa podigli Prvi srpski ustanak 1804. godine, ubrzo su se suočili sa ozbiljnim izazovom. Iako su uspeli da proteraju dahije i oslobode veći deo Beogradskog pašaluka, sultan Selim III nije bio spreman da im prepusti vlast. Umesto toga, poslao je iskusnog vojskovođu Hafiz-pašu iz Niša da uguši pobunu i ponovo uspostavi osmansku kontrolu nad ovim prostorom.
Ustanici su shvatili da će Osmanlije pokušati da povrate Beograd i krenuli su u pripremu odbrane. Ključna tačka njihovog plana bila je Ivankovac kod Ćuprije, strateška pozicija na putu prema Beogradu.
Možda vas zanima:
Jedan pucanj za besmrtnost - Kako je Stevan Sinđelić na Čegru izabrao smrt umesto predaje
Na brdu Čegar kod Niša, 31. maja 1809. godine, odigrala se jedna od najpoznatijih i najtragičnijih bitaka u Prvom srpskom ustanku. Iako je završila vojničkim porazom ustanika, borba na Čegru ostala je u narodu upamćena kao primer junaštva i krajnje žrtve za slobodu. Herojski čin Stevana Sinđelića ušao je u istoriju kao večni simbol otpora i nesalomivog duha.
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Možda vas zanima:
Jedan pucanj za besmrtnost - Kako je Stevan Sinđelić na Čegru izabrao smrt umesto predaje
Na brdu Čegar kod Niša, 31. maja 1809. godine, odigrala se jedna od najpoznatijih i najtragičnijih bitaka u Prvom srpskom ustanku. Iako je završila vojničkim porazom ustanika, borba na Čegru ostala je u narodu upamćena kao primer junaštva i krajnje žrtve za slobodu. Herojski čin Stevana Sinđelića ušao je u istoriju kao večni simbol otpora i nesalomivog duha.
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Možda vas zanima:
Jedan pucanj za besmrtnost - Kako je Stevan Sinđelić na Čegru izabrao smrt umesto predaje
Na brdu Čegar kod Niša, 31. maja 1809. godine, odigrala se jedna od najpoznatijih i najtragičnijih bitaka u Prvom srpskom ustanku. Iako je završila vojničkim porazom ustanika, borba na Čegru ostala je u narodu upamćena kao primer junaštva i krajnje žrtve za slobodu. Herojski čin Stevana Sinđelića ušao je u istoriju kao večni simbol otpora i nesalomivog duha.
KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Pripreme za bitku: Srpska strategija protiv osmanske vojske
Suočeni sa nadolazećom osmanskom vojskom, srpski ustanici su brzo preduzeli mere zaštite. Glavne snage bile su raspoređene na sledeći način:
Milenko Stojković i Petar Dobrnjac sa oko 2.000 vojnika postavili su odbrambene položaje na brdu Ivankovac, koristeći prirodne prepreke i rovove.
Karađorđe Petrović, sa dodatnih 4.000–5.000 ustanika, bio je spreman da pojača odbranu čim Osmanlije napadnu.
Odbrambene linije su unapred utvrđene rovovima, kako bi se usporio osmanski napad i naterala neprijateljska vojska na iscrpljujuću borbu.
Srpski ustanici nisu imali artiljeriju ni ozbiljnije resurse, ali su nadoknadili nedostatke odličnim poznavanjem terena i odlučnošću da se odupru neprijatelju.
Tok bitke: Kako su ustanici zaustavili Hafiz-pašu?
U ranim jutarnjim satima 18. avgusta 1805. godine, Hafiz-paša je sa oko 15.000 osmanskih vojnika započeo napad na srpske položaje na Ivankovcu.
Turska vojska bila je nadmoćna u brojevima, ali su Srbi imali bolje utvrđene položaje i koristili su prirodne prepreke kako bi usporili neprijatelja. Hafiz-paša je verovao da će lako probiti ustanike, ali nije računao na njihovu upornost i odličnu organizaciju.
Prvi napadi Osmanlija bili su siloviti, ali nisu uspeli da probiju srpske rovove.
Nakon nekoliko sati borbe, Karađorđe je stigao sa pojačanjima, čime su srpske snage dodatno ojačane.
Hafiz-paša je ranjen u toku borbe, što je izazvalo paniku među njegovim vojnicima.
U večernjim satima, Osmanlije su bile primorane da se povuku ka Paraćinu, ostavljajući veliki broj mrtvih i ranjenih.
Ova pobeda bila je dokaz da srpski ustanici mogu da poraze čak i nadmoćnu osmansku vojsku ako koriste pravu taktiku.
Posledice i značaj bitke kod Ivankovca
Bitka na Ivankovcu imala je dalekosežne posledice:
- Prva velika pobeda Srba nad Osmanlijama – Ustanici su pokazali da mogu da se nose sa redovnom osmanskom vojskom.
- Ojačan moral ustanika – Ova pobeda dala je novu snagu borbi za oslobođenje i motivisala nove ljude da se pridruže Karađorđevoj vojsci.
- Početak otvorenog sukoba sa Osmanlijama – Nakon ovog poraza, Osmansko carstvo je počelo da šalje još veće trupe u Srbiju, pokušavajući da slomi ustanak.
- Stvaranje temelja za srpsku vojsku – Srbi su počeli da razvijaju ozbiljniju vojnu organizaciju i strategiju za buduće bitke.
Sećanje na Ivankovac: Spomenik pobedi i hrabrosti
Danas se u blizini mesta gde se odigrala bitka nalazi spomen-kompleks Ivankovac, koji podseća na ovaj važan događaj iz srpske istorije. Svake godine, 18. avgusta, održavaju se manifestacije u znak sećanja na hrabre ustanike koji su izborili prvu pobedu protiv Osmanskog carstva.
Iako je bitka kod Ivankovca nepravedno zapostavljena u odnosu na kasnije velike bitke, ona ostaje prvi trenutak kada je Srbija pokazala da može da se bori i pobeđuje u borbi za slobodu.
Pobeda koja je promenila istoriju
Bitka kod Ivankovca nije samo vojni sukob – ona je simbol hrabrosti, odlučnosti i početka stvaranja moderne srpske vojske. Njena važnost leži u činjenici da je Srbima pokazala da mogu da se suprotstave Osmanlijama i da je oslobođenje moguće.
Danas, kada govorimo o srpskim pobedama, ne smemo zaboraviti Ivankovac – mesto gde je sve počelo.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)