Šta nam poručuju srednjovekovni umetnici kroz slike koje vekovima odolevaju vremenu?
Srpski manastiri su mnogo više od verskih zdanja – njihovi zidovi kriju priče koje vekovima čekaju da budu otkrivene. Od anđela koji je obišao svemir, preko misterioznih lica skrivenih u freskama, do neverovatnih boja koje ni vreme ni ratovi nisu uspeli da izbrišu. Koje tajne nose freske naših najvećih manastira i šta nam govore o vremenu kada su nastale?
Beli anđeo – Prva umetnička poruka u svemiru
Jedna od najpoznatijih fresaka na svetu nalazi se u manastiru Mileševa – "Beli anđeo". Ova zagonetna figura sa blagim izrazom lica i rukom ispruženom u znak blagoslova postala je simbol srpske duhovnosti. Malo je poznato da je upravo ova freska 1962. godine bila poslata kao deo prvih radio-signala u svemir, u pokušaju da se ljudska umetnost predstavi mogućim vanzemaljskim civilizacijama.
Možda vas zanima:
MISTERIOZNA FRESKA U MANASTIRU VISOKI DEČANI! Krije veliku tajnu - da li se na njoj nalazi srpska princeza? FOTO
Misteriozna freska u manastiru Visoki Dečani godinama zadaje muke istoričarima.
Misteriozna umetnička dela u srpskim crkvama
Skrivena simbolika fresaka i ikona
Možda vas zanima:
MISTERIOZNA FRESKA U MANASTIRU VISOKI DEČANI! Krije veliku tajnu - da li se na njoj nalazi srpska princeza? FOTO
Misteriozna freska u manastiru Visoki Dečani godinama zadaje muke istoričarima.
Misteriozna umetnička dela u srpskim crkvama
Skrivena simbolika fresaka i ikona
Možda vas zanima:
MISTERIOZNA FRESKA U MANASTIRU VISOKI DEČANI! Krije veliku tajnu - da li se na njoj nalazi srpska princeza? FOTO
Misteriozna freska u manastiru Visoki Dečani godinama zadaje muke istoričarima.
Misteriozna umetnička dela u srpskim crkvama
Skrivena simbolika fresaka i ikona
Plava Bogorodica iz Studenice – Tajna boje koja ne bledi
U manastiru Studenica nalazi se freska Bogorodice sa neverovatno očuvanom plavom bojom, iako je naslikana još u 13. veku. Umetnici onog doba koristili su poseban pigment napravljen od lapis lazuli kamena, koji je bio skuplji od zlata. Kako su srpski monasi uspeli da dođu do ovog dragocenog materijala i kako je freska ostala toliko živa kroz vekove?
Lica monaha iz Manasije – Srednjovekovni "selfiji"
U manastiru Manasija, koji je podigao despot Stefan Lazarević, umetnici su na zidovima oslikali ne samo svetitelje, već i same sebe. Na freskama se mogu videti likovi ljudi iz tog doba – monasi, slikari, pa čak i ktitor manastira. Ovi "selfiji" iz 15. veka daju nam uvid u to kako su izgledali obični ljudi tog vremena, a neki likovi su toliko detaljno naslikani da ih je moguće prepoznati među istorijskim zapisima.
Neobična tajna fresaka iz Kalenića – Svetitelji sa blagim osmehom
Većina pravoslavnih fresaka prikazuje svece sa ozbiljnim izrazom lica, ali freske u manastiru Kalenić donose nešto potpuno drugačije – svetitelji sa blagim, gotovo ljudskim osmehom. Smatra se da su umetnici ovog doba želeli da prenesu poruku radosti i nade, umesto stroge duhovnosti koja je inače dominirala u crkvenoj umetnosti.
Šta nam poručuju zidovi srpskih manastira?
Freske nisu samo umetnička dela, već i svedoci istorije – priče zapisane u bojama, licima i simbolima. Svaka od njih nosi skrivena značenja i odražava duh vremena u kojem je nastala. Možda su neki detalji i dalje neotkriveni, čekajući da budu protumačeni na novi način?
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Komentari(0)