Arheološka nalazišta, bogata istorija, ostaci rimskih utvrđenja...
Jedan od dva muzeja sa specijalnom postavkom i zgradom koja je namenski napravljena za muzejsku upotrebu je Arheološki muzej Đerdapa. Nalazi se u Kladovu i predstavlja izuzetno svedočanstvo mnogim civilizacijama i bogatoj istoriji Dunava.
Osnovan je 1996. godine sa posebnom namenom čuvanja baštine Dunava u oblasti šire regije Gvozdena Vrata – Đerdap i celovitog predstavljanja i promocije ovog značajnog nasleđa.
Postavka Arheološkog muzeja Đerdapa i sačuvane spomeničke celine omogućavaju da se sveobuhvatnije sagleda jedinstven kulturni predeo Dunava u ovoj regiji, koji se formirao i menjao u kontinuitetu sada već preko deset milenijuma.
View this post on Instagram
Na teritoriji Arheološkog muzeja Đerdapa sačuvani su segmenti reperezentativne spomeničke celine limesa Rimske imperije, utvrđene rimske granice, koji čine jedinstven arheološki park regije. Tabula Traiana, natpis postavljen na stene kanjona Donje Klisure – Kazana, vidljiv samo s Dunava, jedno je od najznačajnijih svedočanstava o Trajanovim građevinskim aktivnostima na Dunavu i pripremama za rat sa Dačanima.
Ostaci Trajanovog puta – Trajanov kanal (Sipski kanal) i čuveni Trajanov most na Pontesu, kod Kostolca, kojeg je izgradio Apolodor početkom 2. veka naše ere, zajedno s tvrđavom Pontes (1–6. vek), koja je štitila ovaj most, predstavljaju izuzetan pimer rimske arhitekture.
View this post on Instagram
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)