Arheološka nalazišta, bogata istorija, ostaci rimskih utvrđenja...

Jedan od dva muzeja sa specijalnom postavkom i zgradom koja je namenski napravljena za muzejsku upotrebu je Arheološki muzej Đerdapa. Nalazi se u Kladovu i predstavlja izuzetno svedočanstvo mnogim civilizacijama i bogatoj istoriji Dunava.
Osnovan je 1996. godine sa posebnom namenom čuvanja baštine Dunava u oblasti šire regije Gvozdena Vrata – Đerdap i celovitog predstavljanja i promocije ovog značajnog nasleđa.
Postavka Arheološkog muzeja Đerdapa i sačuvane spomeničke celine omogućavaju da se sveobuhvatnije sagleda jedinstven kulturni predeo Dunava u ovoj regiji, koji se formirao i menjao u kontinuitetu sada već preko deset milenijuma.
View this post on Instagram
Na teritoriji Arheološkog muzeja Đerdapa sačuvani su segmenti reperezentativne spomeničke celine limesa Rimske imperije, utvrđene rimske granice, koji čine jedinstven arheološki park regije. Tabula Traiana, natpis postavljen na stene kanjona Donje Klisure – Kazana, vidljiv samo s Dunava, jedno je od najznačajnijih svedočanstava o Trajanovim građevinskim aktivnostima na Dunavu i pripremama za rat sa Dačanima.
Ostaci Trajanovog puta – Trajanov kanal (Sipski kanal) i čuveni Trajanov most na Pontesu, kod Kostolca, kojeg je izgradio Apolodor početkom 2. veka naše ere, zajedno s tvrđavom Pontes (1–6. vek), koja je štitila ovaj most, predstavljaju izuzetan pimer rimske arhitekture.
View this post on Instagram

Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka

Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede

Običaj "kupanja u zvezdanoj vodi" kod vračarskih porodica – ritual zaboravljenog beogradskog predgrađa
Noć uoči Petrovdana, žene na Vračaru su hvatale zvezde u vodu – da bi se zaštitile, izlečile i trudne ostale

Jedini aktivni gaj oraha starih više od 300 godina u okolini Kosjerića
Gde vreme stoji, a orasi rađaju: Vekovni gaj na obroncima Divčibara koji i dalje daje plodove
ODRASTAO U OKUPIRANOM BEOGRADU, PA MU SE PREKO NOĆI SVE PROMENILO: Ovo je bio život jedinog Srbina koji je dobio Pulicera!
Jedini Srbin koji je dobio Pulicerovu nagradu za poeziju bio je čuveni Čarls Dušan Simić, koji je preminuo u svom domu u Nju Hempširu u SAD-u. Tužnu vest je na društvenim mrežama postavio njegov prijatelj, književnik i književni kritičar, te profesor na univerzitetu Tomislav Longinović.
Komentari(0)