SRPSKI OSTRVSKI GRAD KOJI VIŠE NE POSTOJI – Kako je Ada Kaleh zauvek nestala pod vodom?

Jadranko Žugić

15:00

Turizam 0

Ada Kaleh, ostrvo na Dunavu, nekada je bilo rajsko utočište sa orijentalnim duhom, specifičnom arhitekturom i bogatom istorijom. Danas je potpuno potopljeno pod vodama Đerdapske brane, a sećanja na njega žive samo kroz priče i retke fotografije.

Sokolica
Shutterstock

Pre nego što je nestalo pod vodom 1970. godine, ostrvo Ada Kaleh bilo je poznato po egzotičnim trgovinama, džamiji, mirisu ratluka i duvanskom dimu iz nargila. Iako je bilo deo Jugoslavije, njegov duh više je podsećao na Istanbul nego na Beograd. Kako je izgledalo ovo izgubljeno ostrvo i šta je ostalo od njega?

Gde se nalazila Ada Kaleh i zašto je bila posebna?

Ada Kaleh se nalazila na Dunavu, kod Kladova, nedaleko od današnje Đerdapske brane.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Bila je dugačka oko 1,7 km, a široka svega 500 metara.
Imala je tursku arhitekturu, sa uskim uličicama, minaretima i čuvenom džamijom iz 17. veka.
Ostrvo je bilo poznato po zanatskim radnjama, duvanu, ratluku i mirisima orijentalnih začina.

Njegov specifičan izgled i kultura učinili su ga jednim od najegzotičnijih mesta u Jugoslaviji, a danas važi za jedno od najvećih izgubljenih blaga Balkana.

Kakva je bila istorija ostrva?

📜 Ada Kaleh je vekovima bila strateški važna tačka na Dunavu.

Pod raznim imenima, ostrvo su kontrolisali Rimljani, Osmanlije i Habsburška monarhija.
Tokom turske vladavine, postalo je utočište za trgovce i zanatlije, čineći ga centrom orijentalne kulture usred Evrope.
Zvanično je pripalo Jugoslaviji 1923. godine, ali su njegovi stanovnici nastavili da govore turski i da žive u tradicionalnom osmanskom stilu.

📌 Zanimljivo: Iako su živeli u Kraljevini Jugoslaviji, stanovnici su zadržali poseban status, nisu služili vojsku i nisu plaćali porez.

Šta se dogodilo sa ostrvom?

Potapanje Ade Kaleh bio je deo izgradnje Đerdapske brane, zajedničkog projekta Jugoslavije i Rumunije.

1970. godine, voda Dunava je potpuno prekrila ostrvo, a njegovi stanovnici su morali da se presele.
Većina je otišla u Tursku, dok su neki pokušali da obnove svoj život na drugim mestima u Jugoslaviji.
Neke od građevina, poput džamije i tvrđave, premeštene su na obližnje ostrvo Šimian, ali nisu sačuvane u originalnom obliku.

Mnogi smatraju da je Ada Kaleh žrtvovana u ime napretka, a njena jedinstvena istorija zauvek izgubljena.

Šta je ostalo od Ade Kaleh?

Danas, ostrvo fizički više ne postoji, ali njegovi tragovi i dalje žive u sećanjima.

Nekadašnji stanovnici i njihove porodice povremeno se okupljaju u Turskoj, prisećajući se života na ostrvu.
Ostaci tvrđave i nekih građevina mogu se videti pod vodom, ali su teško dostupni.
Stari dokumenti, fotografije i priče svedoče o mestu koje je nekada bilo centar egzotične kulture na Balkanu.

📌 Zanimljivo: Mnogi stariji ljudi i danas pričaju o legendama da se u mirnim noćima, ispod vode može čuti ezan iz davno potopljene džamije.

 Ada Kaleh – zauvek izgubljeni dragulj Dunava

🔹 Ada Kaleh bila je jedinstveno ostrvo, spoj Istoka i Zapada, zanata i tradicije.
🔹 Potapanjem ostrva, zauvek je nestala jedna od najegzotičnijih zajednica Balkana.
🔹 Njegova istorija živi kroz priče i sećanja, ali pitanje ostaje – da li je vredelo žrtvovati takvo mesto zarad hidroelektrane?

Iako danas više ne postoji, Ada Kaleh ostaje simbol izgubljenog raja na Dunavu, mesta koje će zauvek ostati deo misterije i nostalgije.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading