KADA UMETNOST IMA SVOJU PRIMENU Predmeti koji su nekada bili deo svakodnevnog života danas su umetnost
Pored nacionalne umetnosti, radi se na prikupljanju i predstavljanju dela primenjene umetnosti iz drugih delova Evrope i sveta.

Muzej primenjene umetnosti pripada kategoriji umetničkih muzeja specijalizovanog tipa. Osnovan je 1950. godini i nalazi se u dvospratnoj palati građenoj u akademskom stilu, na adresi Vuka Karadžića 18.
Muzej je tokom prve godine od osnivanja otkupio vrednu zbirku raznovrsnih umetničkih predmeta, koje je u periodu od trideset godina skupljao slikar i grafičar Ljuba Ivanović. U toj zbirci se nalazilo oko 3000 predmeta, među kojima su se po istorijskoj i umetničkoj vrednosti isticali zlatarski proizvodi, stare rukopisne i štampane knjige, predmeti rezbareni u drvetu, drvorezne i slikane ikone i drugi predmeti.
Danas se u muzeju nalazi 37 000 predmeta, a kolekcija sadrži: metal i nakit, stilski nameštaj,tekstil i kostim, fotografija i primenjena grafika, keramika, porcelan i staklo, savremena primenjena umetnost i arhitektura.
View this post on Instagram

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.

SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"

Naši stari nikad nisu SKLANJALI MRVICE SA STOLA "GOLOM RUKOM", a hleb su UVEK DELILI: Narodna verovanja o prizivanju BOGATSTVA i teranju SIROMAŠTVA S PRAGA
Narodna verovanja u Srbiji prizivaju sreću i blagostanje kroz običaje i zabrane. Običaji se prenose generacijski kao deo kulturnog nasleđa srpskog naroda.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Komentari(0)