NAŠU PRELEPU GLUMICU ČUVENI IVO ANDRIĆ JE SPASIO OD NACISTA: Zbog ljubavi je promenila veru i odrekla se Holivuda
Ita Rina bila je jedna od najlepših žena sa ovih prostora, a njena sudbina bila je puna neverovatnih događaja.

Prvi izbor za mis Jugoslavije održan je 1926, i tada se čulo za Italinu Lidu, odnosno Idu Kravanju iz Divače kod Trsta.
Ita Rina je rođena kao Italina Lida - Ida Kravanja 1907. godine, u Divači. Umrla je kao Tamara Đorđević, 1979. u Budvi.
Njen život je bio poput nekog dobro izrežiranog filma, pun uspona i padova. Zarad karijere odrekla se toplog doma, dva puta je menjala ime, a propustila je i velike životne šanse.
Možda vas zanima:

"Kad sam stao pred Hitlera uspaničio sam se, a stisak njegove ruke..." Andrić zahtevao da nestanu dokazi o susretu koji je Jugoslaviju zavio u crno (FOTO)
„Još od ranog jutra pripremao sam se za ovaj izuzetan doživljaj. Ostani priseban, pokušavao sam sam sebe da smirim, ali kada sam se u pratnji šefa protokola našao pred Hitlerom, počeo sam da gubim prisebnost i gotovo panično zaželeo da se ovaj strogo protokolarni čin što pre završi“.

"Peva Lepa Lukić Od izvora dva putića, a Andrić kaže..." Reakcija našeg nobelovca na pesmu kraljice narodne muzike i danas se prepričava
Živu uspomenu na Ivu Andrića čuva prvi komšija sa Andrićevog venca 8, slikar Dimitrije Diško Marić.
Možda vas zanima:

"Kad sam stao pred Hitlera uspaničio sam se, a stisak njegove ruke..." Andrić zahtevao da nestanu dokazi o susretu koji je Jugoslaviju zavio u crno (FOTO)
„Još od ranog jutra pripremao sam se za ovaj izuzetan doživljaj. Ostani priseban, pokušavao sam sam sebe da smirim, ali kada sam se u pratnji šefa protokola našao pred Hitlerom, počeo sam da gubim prisebnost i gotovo panično zaželeo da se ovaj strogo protokolarni čin što pre završi“.

"Peva Lepa Lukić Od izvora dva putića, a Andrić kaže..." Reakcija našeg nobelovca na pesmu kraljice narodne muzike i danas se prepričava
Živu uspomenu na Ivu Andrića čuva prvi komšija sa Andrićevog venca 8, slikar Dimitrije Diško Marić.
Možda vas zanima:

"Kad sam stao pred Hitlera uspaničio sam se, a stisak njegove ruke..." Andrić zahtevao da nestanu dokazi o susretu koji je Jugoslaviju zavio u crno (FOTO)
„Još od ranog jutra pripremao sam se za ovaj izuzetan doživljaj. Ostani priseban, pokušavao sam sam sebe da smirim, ali kada sam se u pratnji šefa protokola našao pred Hitlerom, počeo sam da gubim prisebnost i gotovo panično zaželeo da se ovaj strogo protokolarni čin što pre završi“.

"Peva Lepa Lukić Od izvora dva putića, a Andrić kaže..." Reakcija našeg nobelovca na pesmu kraljice narodne muzike i danas se prepričava
Živu uspomenu na Ivu Andrića čuva prvi komšija sa Andrićevog venca 8, slikar Dimitrije Diško Marić.
Majka joj je branila da se pojavi na finalnom izboru za najlepšu Jugoslovenku, ali je ona poslednjim vozom stigla u Zagreb u trenutku kada je žiri već birao najlepšu od tri finalistkinje.
Njenu lepotu primetili su nemački filmski producenti, pa je nakon kraćeg ubeđivanja sa majkom, koja joj je branila put u Berlin, tada 20-godišnja Ida pobegla od kuće i vozom otputovala za Berlin, gde je potpisala ugovor sa jednom producentskom kućom.
- Kamere su počele da zuje. Svuda oko mene bili su kablovi. Neki potpuni stranci piljili su u mene, došaptavajući se među sobom. Govorili su mi da vrištim, da se smejem, mašem i plačem. Mislim da sam najprirodnije izgledala u scenama u kojima sam plakala. Bilo je dovoljno samo da se prisetim koliko sam daleko od kuće i kako sam obmanula majku – prisećala se Ita svog prvog iskustva.
Veoma brzo Ida je dobila bolju ponudi i odlučila je da raskine ugovor i potpiše novi sa jednom velikom produkcijskom kućom koja je od mlade glumice tražila da promeni ime. Od tada ona je ponela ime Ita Rina.
Fanovi su je obožavali, a kritičari hvalili njenu “slovensku lepotu” i dar za glumu. Dobijala je na stotine pisama obožavalaca i usledila je i ponuda za nastavak karijere u Holivudu.
Međutim, na vrhuncu slave, 1931. Iti je srce ukrao Miodrag Đorđević, inženjer iz Beograda i ona je rešila da sve ostavi i uda se za njega. Promenila je veru prešavši u pravoslavlje i posle selidbe u Beograd po drugi put u životu uzela je i novo ime – Tamara Đorđević.
Dva najznačajnija filma Ite Rine su Erotikon iz 1929, priča o zavedenoj i napuštenoj ćerki čuvara železničke stanice u češko-nemačkoj koprodukciji, koji je, pored nje, proslavio i mladog češkog reditelja Gustava Mahatija, i češki klasik Tonka zvana vešala. U ovom filmu iz 1930. Ita je glumila prostitutku koja ispunjava poslednju želju ubici osuđenom na smrt i provodi s njim noć pred pogubljenje.
Kada je počeo Drugi svetski rat zamalo da je završila u nacističkom zatvoru. Tada je prihvatila je ulogu u filmu nemačke produkcije „Centrala Rio“. Morala je da dokazuje da nije Jevrejka, a tokom snimanja filma posvađala se sa čovekom koji je vređao Jugoslaviju, a za koga se ispostavilo da je gestapovac. Zbog ove situacije Ita je lako mogla da se nađe iza rešetaka, jer su gestapovci hapsili koga su hteli.
Itu je zatvora spasao tadašnji ambasador kraljevine Jugoslavije u Berlinu, a kasnije i naš nobelovac Ivo Andrić, koji joj je savetovao da se hitno vrati u domovinu. Pošto je već snimila svoje scene, odmah je spakovala kofere.
Svoju poslednju ulogu ostvarila je u filmu "Rat" iz 1960. godine, a partner joj je bio Velimir Bata Živojinović. Ubrzo se sa suprugom seli u Budvu, a kuća koju su sagradili stradala je 1979. godine, kada je taj kraj pogodio strahoviti zemljitres. Ina je nažalost podlegla povredama i zdravstvenom problemima,a preminula je iste godine u maju. Sahranjena je u Beogradu na Novom groblju.

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)