U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i muzej sećanja na vladiku Nikolaja.
Shutterstock
Na svega 11 kilometara od Valjeva, u selu Lelić, nalazi se istoimeni manastir. Manastir Lelić je zadužbina vladike Nikolaja i njegovog oca Dragomira Velimirovića.
Istorija manastira navodi da je manastirska crkva osvećena na Preobraženje Gospodnje 19. avgusta 1929. godine. Skoro sedamdeset godina Lelić je bio parohijska crkva, ali je na ideju Njegovog Preosveštenstva vladike Lavrentija doneta odluka da Lelić postane manastir.
Sa pretvaranjem Lelića u manastir se čekalo nekoliko godina. Razlog za to je bio nedostatak monaha, pa je odlučeno da upravu nad Lelićem preuzmu monasi manastira Kaona, a sam Lelić je postao metoh tog manastira. Godine 1996. 12. maja Lelić ne konačno postao manastir.
Sam datum na koji je Lelić proglašen za manastir je bitan iz dva razlog. Tog datuma se obeležavalo 40 goodina od upokojenja vladike Nikolaja, a te godine je bio i jubilej od 5 godina prenosa moštiju Svetog vladike iz SAD-a u njegovu zadužbinu.
Mošti ovog srpskog Svetitelja se i dan danas nalaze u Leliću. Sačuvane su u celosti, a posetioci hrama ih mogu celivati nedeljom, kada su otvorene.U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i muzej sećanja na vladiku Nikolaja, a nalazi se u kući vladike koja je podignuta dve godine nakon izgradnje Lelića.
Procenjuje se da se nekih dve trećine srpskih prezimena završava na -ić. Razlike u prezimenima između Srba iz Srbije i Srba iz drugih krajeva, nastala su uglavnom pod uticajem različitih istorijskih iskustava, u skladu sa narodnom tradicijom, dok su druge formirale strane vlasti.
Miloš Obrenović, osnivač dinastije Obrenović i vođa Drugog srpskog ustanka, upamćen je kao neumorni diplomata, mudar vladar, ali i čovek koji je umeo da gomila bogatstvo. Toliko da su ga savremenici nazivali „najbogatijim Srbinom svog vremena“. Međutim, ono što najviše intrigira jesu priče o njegovim tajnim blagajnama i skrivenom zlatu.
Septembar i oktobar u Srbiji oduvek su bili vreme kada vinogradi ožive. Berba grožđa nije bila samo poljoprivredni posao, već i praznik zajedništva, pesme i običaja koji su se čuvali kroz generacije.
Komentari(0)