Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.

Sveta Zlata Meglenska, čiji praznik pada 24. oktobra, u istočnoj Srbiji se obeležava kao zaštitnica devojaka i žena koje se mole za očuvanje čestitosti i duhovne snage. Rođena u 18. veku, Sveta Zlata je poznata po svojoj nepokolebljivoj veri, zbog čega je postala simbol hrabrosti i vere u narodnom predanju.
Na ovaj dan, žene iz mnogih sela u istočnoj Srbiji odlaze u crkve kako bi se pomolile za zaštitu sebe i svojih porodica. Ovaj praznik je poseban za devojke, koje se mole za zdravlje, poštenje i snagu da se suoče sa izazovima života. Mnoge žene na 24. oktobar poste, verujući da će na taj način zadobiti duhovnu snagu koju je imala i sama svetiteljka.
Jedan od specifičnih običaja vezanih za ovaj dan je izbegavanje teških fizičkih poslova, naročito pranja veša i ručnih radova, jer se veruje da bi to donelo nesreću. Umesto toga, žene se posvećuju molitvama i pripremanju jednostavnih jela, u znak poštovanja prema svetiteljki.
Možda vas zanima:

Običaj preskakanja vatre u Istočnoj Srbiji: Tradicija koja spaja prošlost i sadašnjost
Očuvanje drevnih običaja kroz rituale vatre

MISTERIJA RIMSKIH LEGIJA U ISTOČNOJ SRBIJI – Da li su nestale bez traga ili kriju tajnu koju još nismo otkrili?
U zabačenim predelima Timočke Krajine postoje tragovi davno nestalih rimskih legija. Istoričari i arheolozi još uvek pokušavaju da objasne šta se dogodilo sa vojnicima koji su ovde služili. Da li su ih zbrisale barbarske horde ili su jednostavno nestali u noći?
Možda vas zanima:

Običaj preskakanja vatre u Istočnoj Srbiji: Tradicija koja spaja prošlost i sadašnjost
Očuvanje drevnih običaja kroz rituale vatre

MISTERIJA RIMSKIH LEGIJA U ISTOČNOJ SRBIJI – Da li su nestale bez traga ili kriju tajnu koju još nismo otkrili?
U zabačenim predelima Timočke Krajine postoje tragovi davno nestalih rimskih legija. Istoričari i arheolozi još uvek pokušavaju da objasne šta se dogodilo sa vojnicima koji su ovde služili. Da li su ih zbrisale barbarske horde ili su jednostavno nestali u noći?
Možda vas zanima:

Običaj preskakanja vatre u Istočnoj Srbiji: Tradicija koja spaja prošlost i sadašnjost
Očuvanje drevnih običaja kroz rituale vatre

MISTERIJA RIMSKIH LEGIJA U ISTOČNOJ SRBIJI – Da li su nestale bez traga ili kriju tajnu koju još nismo otkrili?
U zabačenim predelima Timočke Krajine postoje tragovi davno nestalih rimskih legija. Istoričari i arheolozi još uvek pokušavaju da objasne šta se dogodilo sa vojnicima koji su ovde služili. Da li su ih zbrisale barbarske horde ili su jednostavno nestali u noći?
U nekim mestima istočne Srbije, običaj je da se na ovaj dan poklanja hrana siromašnima, kako bi se, prema verovanju, zadobila blagodat Svetih Zlata i zaštita doma. Posebno je važno da se tog dana pomogne onima u nevolji, jer se veruje da dobro delo učinjeno na ovaj praznik donosi dugoročne blagoslove.
Mnogi vernici veruju da se molitvama Svetoj Zlati mogu zaštititi od nevolja i iskušenja, posebno devojke koje se spremaju za brak. Ovaj praznik, posvećen ženskoj hrabrosti i duhovnosti, ima duboko značenje u istočnom delu Srbije, gde se tradicija Svetih Zlata prenosi sa generacije na generaciju.
Običaji i rituali vezani za ovaj praznik podsećaju na važnost očuvanja vere i morala, kao i na značaj solidarnosti i pomoći drugima. Sveta Zlata Meglenska ostaje simbol ženske snage i nepokolebljive vere, čije nasleđe i dalje inspiriše mnoge žene u istočnoj Srbiji.
Isposnica Svetog Save iznad Studenice – mesto gde je nastao prvi srpski tipik
Tišina visoko iznad Studenice: U steni iz koje je proizašao srpski monaški poredak

Manastir Gornjak i isposnica Grigorija Sinaita: Tišina stene u kojoj se čula molitva
U klisuri Mlave, pod senkom litica, i dalje stoji mesto gde se Srbi učili tišini – isposnica Grigorija Sinaita, jednog od duhovnih stubova srednjovekovne Srbije

Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka

Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede

Običaj "kupanja u zvezdanoj vodi" kod vračarskih porodica – ritual zaboravljenog beogradskog predgrađa
Noć uoči Petrovdana, žene na Vračaru su hvatale zvezde u vodu – da bi se zaštitile, izlečile i trudne ostale
Komentari(0)