Na ovom mestu u Beogradu je ubijen knez Mihailo Obrenović: Događaj koji je obeležio našu istoriju (VIDEO)
Grupa zaverenika ubila ga je u Košutnjaku, nedaleko od Hajdučke česme
U Košutnjaku 1868. godine u atentatu je stradao knez Mihailo Obrenović, a danas se na mestu njegovog ubistva nalazi spomen-obeležje
Knez Mihailo Obrenović je vladao Srbijom od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine i bio je poznat kao apsolutistički vladar. Za vreme njegove druge vladavine turska vojska povukla se iz svih srpskih gradova.
U našoj istoriji upamćen je i kao vladar kom su 1867. godine predati ključevi Beograda, čime se grad oslobodio turske vlasti. Beograd je za vreme njegove vladavine postao srpska prestonica, a knez Mihailo zaslužan je i za privredni i kulturni razvoj grada.
Možda vas zanima:
MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.
Ubistvo kneza Mihaila u Košutnjaku – misterija političke zavere koja i danas nema konačan odgovor
Knez Mihailo Obrenović, jedan od najznačajnijih srpskih vladara XIX veka, ubijen je u šumi Košutnjak 10. juna 1868. godine. Iako su atentatori uhvaćeni i pogubljeni, do danas nije do kraja jasno ko je zaista stajao iza ovog krvavog događaja.
Možda vas zanima:
MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.
Ubistvo kneza Mihaila u Košutnjaku – misterija političke zavere koja i danas nema konačan odgovor
Knez Mihailo Obrenović, jedan od najznačajnijih srpskih vladara XIX veka, ubijen je u šumi Košutnjak 10. juna 1868. godine. Iako su atentatori uhvaćeni i pogubljeni, do danas nije do kraja jasno ko je zaista stajao iza ovog krvavog događaja.
Možda vas zanima:
MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.
Ubistvo kneza Mihaila u Košutnjaku – misterija političke zavere koja i danas nema konačan odgovor
Knez Mihailo Obrenović, jedan od najznačajnijih srpskih vladara XIX veka, ubijen je u šumi Košutnjak 10. juna 1868. godine. Iako su atentatori uhvaćeni i pogubljeni, do danas nije do kraja jasno ko je zaista stajao iza ovog krvavog događaja.
Možda vas zanima:
MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.
Ubistvo kneza Mihaila u Košutnjaku – misterija političke zavere koja i danas nema konačan odgovor
Knez Mihailo Obrenović, jedan od najznačajnijih srpskih vladara XIX veka, ubijen je u šumi Košutnjak 10. juna 1868. godine. Iako su atentatori uhvaćeni i pogubljeni, do danas nije do kraja jasno ko je zaista stajao iza ovog krvavog događaja.
Knez Mihailo Obrenović preselio je prestonicu iz Kragujevca u Beograd.
Grupa zaverenika ubila ga je u Košutnjaku, nedaleko od Hajdučke česme 1868. godine, a ubrzo nakon njegove smrti nastala je ideja o podizanju spomen-obeležja na mestu stradanja.
Spomen-obeležje na mestu pogibije kneza Mihaila pripada Topčideru, kulturno-istorijskom prostoru koji predstavlja dobro od izuzetnog značaja.
Prvobitna zamisao je bila da se na mestu pogibije postavi memorijalna kapela, a ovaj predlog dao je ruski skulptor Mihail Osipovič Mikešin. Ova ideja nije zaživela, a na mestu ubistva postavljena je kamena ploča sa isklesanim natpisom: „Tvoja misao poginuti neće.”
Ploča je sklonjena, a mesto pogibije kneza Mihaila obeleženo je gvozdenim ogradama. Ministarstvo građevine Kraljevine Srbije je 1912. godine podiglo kamenu ogradu koja orkužuje gvozdene šipke, i time dodatno označava mesto ubistvo.
Tokom 2020. godine spomen-obeležje je restauirano i predstavlja simbol Beograda i sećanje na znamenitog vladara, a najpoznatija beogradska ulica nosi njegovo ime.
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Komentari(0)