GARANT OPSTANKA SRBIJE Banke semena, pravo blago, ovde možete pronaći zaboravljene sorte voća, povrća i žitarica
Banke semena su inicijativa koja se bavi očuvanjem i čuvanjem starih sorti povrća, voća i žitarica. U Srbiji ih postoji nekoliko i imaju zadatak da sačuvaju autohtone biljne genetičke resurse od nestanka.
Prva banka semena u Srbiji formalno je osnovana 2019. godine, ali postoji već duže vreme zahvaljujući ljudima koji čuvaju i seju semena starih sorti.
U ovoj banci semena čuva se preko 320 autohtonih sorti žita, voća i povrća.
Banka semena ima za cilj da sačuva autohtone sorte od nestajanja i omogući njihovu razmenu među poljoprivrednicima.
Osim očuvanja samih sorti, banka semena doprinosi i zaštiti životne sredine, jer stare sorte obično ne zahtevaju toliko hemijske zaštite. Takođe, banka semena povećava dostupnost starih sorti i omogućava njihovu razmenu među poljoprivrednicima.
Razmena semena
Banka semena organizuje besplatnu podelu semena starih sorti dva puta godišnje, u proleće i jesen. Na taj način omogućava se poljoprivrednicima da sade, umnožavaju i razmenjuju semena.
Važno je napomenuti da nije nužno izabrati najbolji plod, jer je upravo diverzitet unutar iste sorte izuzetno značajan. Različite karakteristike svake sorte doprinose njihovoj otpornosti i ukusu.
Banke semena u Srbiji
Prva banka semena je osnovana u selu Paštrić nadomak Mionice. Danas ih u Srbiji postoji nekoliko. U selu Vučkovica, nadomak Kragujevca, gde je baza još jedne banke semena, može se naći krompir mesečar, kukuruz osmak. Banka semena Kragujevac osnovana je nakon prve u Mionici, ali na tom polju ima pomaka i u Guči, Pirotu, na Staroj planini.
Svaka od ovih banaka fokusira se na autohtone sorte specifične za svoje područje
Značaj banki semena
Banke semena igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i tradicionalnih sorti biljaka, čime doprinose održivosti poljoprivrede i ishrane, a poljoprivrednici imaju priliku da aktivno doprinesu očuvanju ovih vrednih sorti.
Banke semena su na prvoj liniji odbrane starih biljnih vrsta od nestanka.
Prema podacima Svetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), stopa nestanka biljnih genetičkih resursa iznosi 1-2% godišnje.
Evo nekoliko starih sorti voća koje su prisutne u našoj zemlji
Vranjska dunja (ili Dunjac), ova sorta dunje vodi poreklo sa juga Srbije. Plodovi su jako krupni, težine i do 600 grama. Koristi se kao oprašivač za Leskovačku dunju, ali se može gajiti i kao pojedinačna biljka.
Leskovačka dunja, ova sorta sazreva u prvoj polovini oktobra i jedna je od najrasprostranjenijih sorti kod nas. Plodovi su srednje krupnoće, oko 350–400 grama.
Rasinska dunja, idealna je za rakiju i slična je Leskovačkoj dunji. Plodovi su aromatični, jarko žute boje i srednje krupnoće. Spada u otporne sorte voća.
Vinogradarska breskva, ova stara sorta se obično gaji u dvorištima, okućnicama i na kraju njive. Plodovi su sitniji, profinjenog ukusa i odlični za pravljenje kompota. Ne zahteva hemijsku zaštitu i spada u stare sorte voćaka.
Bela kolačara, domaća stara sorta jabuke srednje bujnosti sa razgranatim stablom. Plod je srednje krupan, pljosnatog oblika, sa tankom i glatkom kožicom. Meso je belo, čvrsto i blago nakiselog ukusa.
Budimka, cveta srednje pozno, bujna je i dugovečna sa razgranatom krošnjom. Plodovi su srednje krupnoće, a meso bele boje i čvrste građe.
Senabija, srednje krupna jabuka okruglasto pljosnatog oblika. Pokožica je tanka, sjajna, zelenkasto-crvene boje. Meso je sočno, čvrsto, hrskavo i blago nakiselo.
Petrovača, najranija letnja jabuka kod nas. Plod je sitan do srednje krupan, okruglasto-kupastog oblika. Meso je sočno i krto, prijatnog ukusa i mirisa. Za konzumiranje je tek u novembru.
Krstovača: Bujna stara sorta sa krupnim plodovima koji mogu biti i do 300 grama težki. Pokožica je tanka i glatka, zelenkaste boje. Meso je belo, krto, srednje sočno i slatko.
Osim ovih sorti, postoji još mnogo drugih autohtonih i starih sorti. Njihovo očuvanje je veoma važno za biodiverzitet.
U budućnosti će se postaviti pitanje kome pripadaju stare sorte
Jedini ispravan odgovor je da pripadaju lokalnoj zajednici koja ih ih je kroz vekove čuvala, a pre svega malim seoskim gazdinstvima koja su kroz vekove čuvala i gajila to bogatstvo, te smo mi svi i danas u mogućnosti da osetimo ukuse i mirise starih sorti voća i povrća.
Pročitajte još:
ETNOLOG TVRDI Srbi imaju jedan pogrešan običaj vezan za zadušnice, pročitajte o čemu se radi
Sutra su Miholjske zadušnice.
DECA ZA PRIMER Selo Visoka i njeni najmlađi su ponos Arilja, oduševiće vas, evo zašto (FOTO)
U vreme modernih tehnologija, mobilnih telefona i digitalizovanih vanškolskih aktivnosti, osnovci iz ariljskog sela Visoka pokazuju da može i drugačije, i to onako kako je bilo nekada.
Moljce i druge štetočine više nikad nećete videti u kući: Treba vam samo jedna sitnica
Moljce i druge štetočine više nikad nećete videti u kući – treba vam samo jedna sitnica!
Dobra vest za sve radnike u Srbiji! Neradni dani sve bliži, moći će i da se spoje: Evo koliko slobodnih dana nas uskoro čeka
Skoro sve neradne dane koje smo imali u 2024. godini smo iskoristili. Do kraja ove godine ostao nam je još jedan neradni dan i to u mesecu novembru. Tog dana obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu i praznuje se neradno.
USKORO PRELAZIMO NA ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA! Evo kada treba pomeriti kazaljke na satu, NE ZABORAVITE!
Večita dilema - da li kazaljke idu sat unapred ili unazad!
Komentari(0)