Ako se zaputite od Ivanjice ka Sjenici, naićićete na brdo iznad Ivanjice poznato kao Bedina varoš, a veoma mali broj ljudi će zapravo znati da se tu, prema narodnom predanju, nalazi grob kosovskog junaka Boška Jugovića koji je u velikom boju bio barjaktar.
Jedan od devetorice braće carice Milice, kako kaže verovanje, prilikom povlačenja sa Kosova izdahnuo je upravo na tom mestu, a potom je tu i sahranjen.
"Srpska vojska se iz boja na Kosovu povlačila preko ovog područja, a mesto je poznato kao Palibrčki grob. Veruje se da je carica Milica tu formirala prihvatnu bolnicu kako bi lečila ranjenike. Njen brat Boško Jugović preminuo je od zadobijenih rana i njega nije uspela da spase. Kada je Boško izdahnuo, sahranjen je na mestu gde je danas sagrađena crkva, a veruje se da je carica Milica u čast devetorice svoje braće tu posadila devet hrastova, od kojih je tu sada sedam", kaže za RINU Milanko Bošković, turizmolog iz Ivanjice.
Da nije sve ostalo na legendama i verovanjima pokazala su i areheološka istraživanja vršena početkom dvadesetog veka, kada je ispod oltara pronađen muški skelet sa ostacima pancira, barjaka i koplja što na neki način pokazuje da je tu sahranjen srednjovekovni vlastelin.
Možda vas zanima:
ZA HRAST U IVANJIČKOM SELU VEZUJU SE MNOGA VEROVANJA: Prema legendi posadila ga je carica Milica i ima urezan krstić FOTO, VIDEO
Najstariji stanovniik ivanjičkog sela Osonica je vremešni hrast na vrhu brda koji na tom mestu odoleva vekovima. Prema legendama koje kruže ovim krajem, posadila ga je carica Milica povlačeći se sa Kosova, na njemu je odavno urezan krstić i drvo se smatra za sveto.
Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Možda vas zanima:
ZA HRAST U IVANJIČKOM SELU VEZUJU SE MNOGA VEROVANJA: Prema legendi posadila ga je carica Milica i ima urezan krstić FOTO, VIDEO
Najstariji stanovniik ivanjičkog sela Osonica je vremešni hrast na vrhu brda koji na tom mestu odoleva vekovima. Prema legendama koje kruže ovim krajem, posadila ga je carica Milica povlačeći se sa Kosova, na njemu je odavno urezan krstić i drvo se smatra za sveto.
Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Možda vas zanima:
ZA HRAST U IVANJIČKOM SELU VEZUJU SE MNOGA VEROVANJA: Prema legendi posadila ga je carica Milica i ima urezan krstić FOTO, VIDEO
Najstariji stanovniik ivanjičkog sela Osonica je vremešni hrast na vrhu brda koji na tom mestu odoleva vekovima. Prema legendama koje kruže ovim krajem, posadila ga je carica Milica povlačeći se sa Kosova, na njemu je odavno urezan krstić i drvo se smatra za sveto.
Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
"Postojala je inicijativa da se uradi i dnk analiza tih moštiju, koja ako bi dokazala da se radi zaista o Bošku Jugoviću ovo mesto mogla pretvoriti u sveto i pozicionirati ga na turističku mapu Srbije. Malo ljudi zna da se ovde nalaze crkva i grob. Samo oni pravi zaljubljenici u istoriju. Ono što je zanimljivo jeste što se u blizini nalazi i Caričina voda za koju se veruje da je lekovita. Ljudi tu dolaze na Vidovdan pre sunca, kako bi se umili a prema rečima meštana mnogima je i pomogla", kaže Milanko.
Crkvicu je podigao meštanin Blagoje Luković i na njoj i danas stoji napisano "ovu crkvu podižem na grobu Boška Jugovića".
Selo u kom se nalazi takođe je dobilo ime po kosvskoj legendi, jer nakon što je sahranila brata, carica se sa ostatkom vojske spustila u dolinu reke Moravice, gde je organizovan privremeni logor.
Tu je izdahnuo veliki broj ratnika i zavladala prava beda, pa otuda i naziv sela.
Nema šale sa vrednim Dragačevkama: Sve više žena sa sela su nosioci gazdinstva - koriste subvencije koje im pomažu da razviju proizvodnju
Pravi vetar u leđa i podrška ženama na seoskom području su subvencije koje raspisuju lokalna samopurava, resorna ministarstva ali i međunarodne organizacije. Opština Lučani je za ovu godinu opredelila 60 miliona dinara pomoći poljoprivredi, a sve je više upravo vrednih Dragačevki koje se odlučuju da se prijave kako bi ostvarile ovaj vid pomoći i unapredile svoju proizvodnju.
Od njegovih moštiju beže sve bolesti: Danas se slave Prepodobni Joanikije Veliki i Sveti sveštenomučenici Nikandar i Ermet
Danas, 17. novembra po gregorijanskom (4. novembra po julijanskom) kalendaru, Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnog Joanikija Velikog, jednog od najvećih podvižnika 9. veka, kao i svete sveštenomučenike Nikandara i Ermita, ranohrišćanske svedoke vere iz 1. veka.
SUTRA SLAVIMO PREPODOBNOG JOANIKIJA VELIKOG KOJI SE SMATRA ČUDOTVORCEM: Obavezno izgovorite ovu molitvu za SREĆU
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 17. novembra obeležavaju praznik posvećen Prepodobnom Joanikiju Velikom.
Ne zaliva se često, drži se na svetlosti, a može porasti i do 90 cm u visinu: Sve što treba da znate najzahtevnijem cvetu
Božićna zvezda (Euphorbia pulcherrima) – poreklo, nega, zanimljivosti, visina do 90 cm, saveti za zalivanje i cvetanje, simbolika i popularne sorte
Sutra je Đurđic i kreću „vučiji dani": Po narodnom verovanju to je NAJOPASNIJI PERIOD u godini i evo kakva će nam BITI ZIMA
Srpska pravoslavna crkva sutra - 16. novembra obeležava Đurđic - Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija. U pitanju je jedna od najčešćih slava srpskih porodica i gradska slava Novog Sada i Bora.
Komentari(0)