BELI LUK, CVEĆE...Otkriveno koliko venčića za Ivanjdan treba isplesti da biste se sačuvali od zlih sila
Veruje se da poljsko cveće, pre svega ivanjska trava, ima magijska i zaštitna svojstva kuće i okućnice, da ivanjsko cveće štiti domaćinstvo i stoku od bolesti
U selima Ponišavlja, Ivanjdan ili Sv. Jovan je praznik koji se i danas slavi sa posebnim zanosom. Običaji su se možda promenili tokom vremena, ali duh zajedništva i poštovanje prema lekovitom bilju i prirodi ostaju neizbrisivi.
Upravo ivanjsko cveće i beli luk su neizostavni elementi venčića koji se pletu za Ivanjdan i kače na objekte u domaćinstvu.
Ranije je sam običaj za zajednicu imao širi značaj, okupljao je mlade devojke, a danas je modifikovan i sveo se na porodični običaj, odnosno danas mlađi sa starijim pripadnicama idu da beru lekovito bilje.
Možda vas zanima:
NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.
Tradicionalni Ivanjdanski kolač koji morate umesiti za veliki praznik: Starinski recept naših baka koji se pamti
Danas je Ivanjdan, praznik za koji se veruje da je toliko velik da tri puta zaustavlja sunce na nebu
Možda vas zanima:
NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.
Tradicionalni Ivanjdanski kolač koji morate umesiti za veliki praznik: Starinski recept naših baka koji se pamti
Danas je Ivanjdan, praznik za koji se veruje da je toliko velik da tri puta zaustavlja sunce na nebu
Možda vas zanima:
NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.
Tradicionalni Ivanjdanski kolač koji morate umesiti za veliki praznik: Starinski recept naših baka koji se pamti
Danas je Ivanjdan, praznik za koji se veruje da je toliko velik da tri puta zaustavlja sunce na nebu
Ivanjdan ili, kako se u Ponišavlju naziva, Sv. Jovan biljober, jedan je od najzančajnih praznika u godišnjem ciklusu. Crkva ga proslavlja 7. jula po novom ili 24. juna po starom kalendaru, odnosno proslavlja se rođenje Sv. Jovana Krstitelja.
Veruje se da poljsko cveće, pre svega ivanjska trava, ima magijska i zaštitna svojstva kuće i okućnice, da ivanjsko cveće štiti domaćinstvo i stoku od bolesti.
Za razliku od drugih krajeva u Srbiji, u samom Ponišavlju uoči Ivanjdana nisu se palile ivanjske vatre. Devojke su zorom odlazile u polje i brale ivanjsko cveće i ostalo lekovito bilje i od njega pravile venčiće koji bi se potom kačili iznad ulaznih vrata.
Bitno je isplesti neparan broj venčića, prema rečima Mile Panajotović poreklom iz sela Barije, i okačiti ih iznad ulaznih vrata, ali i iznad vrata torova i štala.
- Jasmina Džunić iz sela Kusa Vrana kaže da su se za Ivanjdan pleli venčići od ivanjskog cveća i ostalog lekovitog bilja koje bi devojke ranom zorom nabrale. Venčiće bi kačili na domaćinstvo, dok bi se iznad staja i torova izmetom stoke prilepljivali venčići da bi obezbedili zdravlje tokom cele godine za stoku - rekao je etnolog Aleksandar Repedžić.
Pored ivanjskog cveća i belog luka, za venčić se bere sledeće lekovito bilje: kantarion, kamilica, hajdučka trava, divlja nana, žito, cvet tikve. Nabrojano bilje je sastavni deo venčića koje se vezuje crvenim koncem radi zaštite od uroka.
Pogled kroz venčić, dogodine svadba
Ceremonijalni način kada je grupa žena odlazila je poslužio kako bi one prepoznavale određeno lekovito bilje i davale mu veću simboliku, kao i magijska svojstva. Ukoliko momka pogleda kroz venčić, onda će se udati tokom godine za tog momka, ali ono najbitnije je da se na taj način prenosilo znanje u samom prepoznavanju biljaka sa generacije na generaciju.
Taj primer možemo videti i danas u samom Ponišavalju.
Kađenje stoke
Ivanjskim cvećem koje stoji na ulazu u štalu kadi se stoka ukoliko kojim slučajem oboli. Danas se od tog običaja mnogo izgubilo, imajuću u vidu da je ostalo u samom selu svega par domaćinstava i da drže mali broj stoke.
Naime, ukoliko stoka oboli, ivanjskim cvećem kadila bi se sama životinja, ali i prostor u kome životinje borave, na taj način što bi se odlomilo malo bilja iz venčića koji visi na ulazu u štalu, smotuljak bi se zapalio i time bi se stoka okadila.
Možemo videti da su ljudi sa ovih prostora koristili kađenje za teranje demona i bolesti.
U „Srpskom mitološkom rečniku“ stoji da se „zgušavanjem dimom progna gamad i svako zlo od mesta stanovanja“. .Ovaj običaj se nije zadržao i nije prisutan u ostalim selima.
Ovo je prelepo, do sada smo to gledali samo na televiziji ili u većim gradovima: Po prvi put Nova Varoš dobila klizalište - deca oduševljena, plaćaju se samo klizaljke 200 dinara po satu
Ove zime po prvi put Nova Varoš imaće gradsko klizalište, čime se dodatno obogaćuje ponuda grada tokom praznične i zimske sezone. Montažno klizalište postavljeno je na platou iznad Trga vojvode Petra Bojovića, otvoreno je danas i već su sa oduševljenjem stigli prvi klizači.
Dečak daje svoje autiće koje je skupljao godinama: Maleni Alis iz Prijepolja sa drugarima održao lekciju humanosti
Humanitarna akcija u Osnovnoj školi „Vladimir Perić Valter“ pokazala je da empatija i solidarnost često dolaze od najmlađih. Školski hol proteklih dana bio je ispunjen kolekcionarskim autićima, ali još više, dobrom voljom učenika, nastavnika i roditelja koji su se odazvali pozivu da pomognu porodici Kaljić iz Taševa.
Danas slavimo SVETOG AMVROSIJA: Predanje kaže da su mu pčele donosile med u usta kad je bio beba
Pravoslavni vernici danas slave svetog Amvrosija, episkopa milanskog
Fenomenalna vest, na Nikoljdan se ponovo otvara naplatna stanica u Preljini: Saobraćaj pušten dan pre najavljenog roka - kraj ogromnim gužvama i dugim kolonama
Duže od mesec dana saobraćaj u Preljini kod Čačka odvija se u izmenjenim režimu zbog izvođenja radova na spajanju auto-puta Miloš Veliki i Moravskog koridora. Iako je nadležno javno preduzeće Putevi Srbije najavilo da će režim biti izmenjen 20. decembra, do promene dolazi ranije.
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Komentari(0)