DANAS SU LETNJE ZADUŠNICE Izgovorite molitvu za pokojnike, ispoštujte sledeće običaje
Jedan od običaja koji se upražnjava tokom Zadušnica između ostalih je poseta grobova naših preminulih, paljenje sveće i ostavljanje takozvanih "Daća" na groblju i u crkvi, obično u vidu kuvanog žita
Danas su letnje Zadušnice, hrišćanski pravoslavni praznik koji je posvećen sećanju na preminule. Prema tradicionalnom običaju, na ovaj dan pravoslavci obilaze grobove, pale sveće i služe pomen, dok prema narodnom verovanju, sveća upaljena na Zadušnice više vredi od svih drugih koje se pale za dušu pokojnika tokom godine.
Naša Crkva je propisala posebne dane za obeležavanje ovog praznika: zimske zadušnice se obeležavaju u subotu pred Mesne poklade, letnje u subotu pred Duhove, miholjske u subotu pred Miholjdan, a jesenje, mitrovske zadušnice u subotu pred Mitrovdan. Na ova četiri datuma praznuje se ne samo ukazivanjem poštovanja našim precima već i kroz velikodušnost i milostinju prema sirotinji i onima kojima je to potrebno.
U Crkvi se na zadušnice pominju reči Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz četvrtog veka:
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
Možda vas zanima:
PROČITAJTE Sve važne običaje koje imaju Srbi posvećene preminulim članovima porodice!
Zadušnice su i većina nas je bila na groblju i kako dolikuje, pomolila se za pokoj duša naših preminulih predaka, ali ovo nije jedini običaj kod Srba vezan za mrtve.
DANAS SLAVIMO ZIMSKE ZADUŠNICE, A OVO OBAVEZNO MORATE PONETI NA GROBLJE: Običaj JE STROG i VERUJE SE SLEDEĆE
Evo šta se radi na dan zadušnica
- Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih!
Jedan od običaja koji se upražnjava tokom Zadušnica između ostalih je poseta grobova naših preminulih, paljenje sveće i ostavljanje takozvanih "Daća" na groblju i u crkvi, obično u vidu kuvanog žita. Mnogi veruju da se ovim simboličnim gestom na neki način "hrani" duša naših upokojenih i da je to dar koji njima ukazujemo, međutim to nije istina. Daće se ostavljaju pre svega da bi se nahranila sirotinja koja će potom pomenuti pokojnika u svojim molitvama.
Pomen i prisećanje na naše preminule su najveći simbol i motiv iza praznika Zadušnice. Smatra se da je veoma važno da se na ovaj dan prisetimo naših upokojenih voljenih osoba i upalimo im sveću na grobnom mestu ili u crkvi ako nije moguće otići na groblje.
Na liturgiju, kada pođemo u crkvu, treba poneti:
- kuvano žito
- malu sveću koja se postavlja uz žito
- male sveće za svake upokojene zbog kojih obeležavate zadušnice ili jedna veća sveća za sve
- napišite spisak imena svih vaših upokojenih rođaka i prijatelja
- novčani prilog (svako prema svojim mogućnostima)
Žito je simbol smrtnog tela i besmrtne duše u svetlosti Carstva nebeskog. Ono nas simbolično podseća na Hristove reči da zrno tek kad umre rod donosi, i to ne u zemnom mraku, nego u svetlosti sunca.
Crno vino označava Božje milosrđe kojim se leče rane greha.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih. Sveća je malena žrtva Bogu, koji se za nas žrtvovao.
Sveća upaljena na zadušnice više vredi od svih drugih koje se pale za dušu pokojnika tokom godine
Posle Svete liturgije u crkvi se služi parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a nakon toga se ide do grobova pokojnika. Tamo se pale sveće, a sveštenik obavi kratki obred i okadi grobove. Ako su naši pokojnici sahranjeni daleko i nije moguće otići na groblje, uvek može da se ode u crkvu, gde se odsluži pomen, a Gospod vidi i zna.
Na dan zadušnica običaj je da se iznosi hrana na groblje. Ta hrana se deli sa ljudima koji posećuju groblje uz pominjanje za spas duše pokojnika.
Za tu priliku domaćice u nekim krajevima Srbije mese posebnu pogaču bez kvasca. Ta pogača za pravi se tako što se na dasku za mešenje izruči 1 kilogram prosejanog brašna, posoli se i rastvori vodom u koju je dodato malo sode bikarbone. Zatim se pogača mesi, a što se duže mesi, biće ukusnija.
Pošto pogača treba da bude što tvrđa, domaćice treba da povedu računa o tome da ne koriste mnogo vode. Kada je testo umešeno, razvuče se oklagijom da bude oko 2 prsta debelo, a zatim se stavi na ringlu da zapače malo. Potom se stavlja u pleh i peče u pećnici ili šporetu.
Sem što se iznosi hrana na groblje i sveštenik dolazi da drži opelo upokojenima. Tada, prilikom uzimanja koljiva, svi ukućani uzimaju po neko zrno i bacaju ga na zemlju uz reči: "Večna pamjat, laka mu zemlja".
Na groblje se iznosi hrana i to je tradicionalni običaj
U nekim krajevima Srbije, pak, ne izlazi se na groblje već se zadušnice obeležavaju postavljanjem trpeze u kući, a opelo za pokojnikovu dušu i spas na onom svetu održava se u crkvi. Tom prilikom domaćin donosi na papiru zabeležena imena svojih pokojnih predaka kako bi svako od njih bio pomenut u molitvi.
Na zadušnice se deli milostinja. Kako na grobljima tada ima najviše prosjaka, treba svakom udeliti po neki prilog, jer je bolje poći sa blagoslovom, nego da iza leđa prosjaci proklinju. Postoji još jedan vid milostinje koji je kod nas zaboravljen: duhovna milostinja. Duhovna milostinja je poklanjanje duhovnih knjiga.
Molitva za upokojene:
Pomeni, Gospode, oce i braću, majke i sestre naše usnule u nadi na vaskrsenje u život večni, i sve upokojene u pobožnosti i veri, i oprosti im svako sagrešenje, hotimično i nehotimično, što sagrešiše rečju, ili delom, ili mišlju.
Useli ih u mesta svetla, u mesta svežine, u mesta odmora, odakle odbeže svaka muka, žalost i uzdisanje, gde gledanje Lica Tvoga veseli sve od veka svete Tvoje.
Daruj im Carstvo Tvoje i učešće u neiskazanim i večnim Tvojim dobrima, i naslađivanje u Tvom beskonačnom i blaženom životu.
Jer si Ti život, i vaskrsenje i pokoj usnulih slugu Tvojih, Hriste, Bože naš, i Tebi slavu uznosimo sa bespočetnim Tvojim Ocem i Presvetim, i Blagim, i životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova.
Amin.
Suvoborski Čak Noris, jači od groma i od konja: Mladena i Kokana udarila sila nebeska, životinja odmah nastradala a njemu nije bilo ništa - postao medicinski fenomen
U svakodnevnom govoru često možemo čuti da kada je nešto zaista teško ostvarivo kažete pre će me udariti grom nego to da se desi.
Studentski dom košta samo 10 evra mesečno, a dobija se i zagarantovana novčana stipendija: Besplatno školovanje za srpske srednjoškolce u Rusiji
Srednjoškolci iz Ljubovije ovog leta imaće priliku da tokom raspusta odu u Rusiju, na besplatno usavršavanje znanja i to na jednom od 500 ponudjenih univerziteta. Gost Srednje škole “Vuk Karadžić” u Ljuboviji bio je predstavnik Ruskog Doma Vojislav Milić.
BAŠTENSKI RADOVI U MAJU: Evo šta morate da posadite ovog meseca, ako hoćete da imate lepu baštu!
Proleće je stiglo, a sa njim i radni zadaci koji čekaju na vredne baštovane
OVE SUBOTE SLAVIMO VRBICU ILI LAZAREVU SUBOTU: Svaka majka treba da uradi JEDNU VAŽNU STVAR
U subotu nas čeka jedan lep praznik - Lazareva subota ili Vrbica, a kod nas ima mnogo običaja posvećenih ovom prazniku
SVE JE UNIŠTENO Aprilski mraz napravio katastrofu, pitanje je da li će biti za rakiju
Prijepolje - Noćnu moru svakog voćara ovog proleća na svojoj koži osetio je Miroslav Puškić iz Prijepolja. Godinama unazad on ima plantaže jabuka i šljiva u koje ulaže velika sredstva i vodi računa o svakom stablu i svakom plodu, ipak priroda je ovog aprila ipak bila jača i aprilski mraz već sad je potpuno desetkovao rod šljiva.
Komentari(0)