ŠEFKET POSLE FAKULTETA PONOSNO ČUVA OVCE Braća sa Peštera imaju najveće stado u Srbiji (VIDEO)
Sjenički kraj poznat je po gurmanskim specijalitetima: sjeničkom siru i sudžuku, a ova braća po najvećem stadu ovaca.
Godina je bila puna izazova i teška, ali za one koji su hteli dobro da "zapnu" i rade, rezultati nisu izostali. U okviru konferencije Poljoprivrednik nove generacije koja se po drugi put održava u Novom Sadu dodeljena su priznanja za deset mladih poljoprivrednika iz čitave Srbije koji se agrarnom proizvodnjom bave na najsavremeniji način i uz primenu moderne tehnologije. Među njima su i vredna braća Kurtagić sa Peštera koji su odlučili da ostanu na visoravni koja je neretko surova i gaje najveće stado ovaca na Balkanu.
"Studirao sam Političke nauke i završio ih, a onda se vratio na selo da čuvam i gajim ovce. Lepo je u gradu, ali ova sloboda na Pešteru i kad si sam svoj gazda nema cenu. Trojica braće i ja ostali smo na porodičnom imanju, ovde formirali porodice i bavimo se stočarstvom, drago nam je što je taj trud prepoznat. Stado je ogromno i nikad nismo uspeli da prebrojimo koliko ovaca tačno imamo, kad otopli i ovce krenu da se jagnje broj grla prelazi i dve hiljade", kaže za RINU Šefket Kurtagić.
Ogromno stado teško je držati na jednom mestu, pa su ovce braće Kurtagić raspoređene u nekoliko torova. U toku zime na Pešteru nije nimalo naivno, pa je potrebno dobar deo hrane da obezbede na vreme. Imaju tu sreću što seno ne kupuju.
Možda vas zanima:
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
SJENIČKI SIR Fenomenalni ukus poznat još iz predrimskog doba, evo u čemu je TAJNA!
Kažu da su retke travke koje ovde rastu zaslužne za njegov ukus, a takođe i proces zrenja. Neki istorijski izvori tvrde da prvi zapisi o siru na Pešterskoj visoravni potiču iz predrimskog doba kada su na ovim prostorima živeli stočari nomadi, dok se mnogo kasnije stari slani sir kod Dubrovčana pominje kao stari “vlaški” sir. Veruje se da je i tada bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda kao sir koji je mogao dugo da stoji.
Možda vas zanima:
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
SJENIČKI SIR Fenomenalni ukus poznat još iz predrimskog doba, evo u čemu je TAJNA!
Kažu da su retke travke koje ovde rastu zaslužne za njegov ukus, a takođe i proces zrenja. Neki istorijski izvori tvrde da prvi zapisi o siru na Pešterskoj visoravni potiču iz predrimskog doba kada su na ovim prostorima živeli stočari nomadi, dok se mnogo kasnije stari slani sir kod Dubrovčana pominje kao stari “vlaški” sir. Veruje se da je i tada bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda kao sir koji je mogao dugo da stoji.
Možda vas zanima:
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
SJENIČKI SIR Fenomenalni ukus poznat još iz predrimskog doba, evo u čemu je TAJNA!
Kažu da su retke travke koje ovde rastu zaslužne za njegov ukus, a takođe i proces zrenja. Neki istorijski izvori tvrde da prvi zapisi o siru na Pešterskoj visoravni potiču iz predrimskog doba kada su na ovim prostorima živeli stočari nomadi, dok se mnogo kasnije stari slani sir kod Dubrovčana pominje kao stari “vlaški” sir. Veruje se da je i tada bio jedan od glavnih izvoznih proizvoda kao sir koji je mogao dugo da stoji.
"Imamo i sve potrebne mašine, a radnu snagu ne plaćamo jer smo mnogočlana porodica, ono što jedino kupujemo su žitarice", dodaje Šefket.
Vredni stočari nisu se pokajali u nameri da naprave veliku farmu i svoju čeljad na taj način prehrane. Njihovo stado prvobitno je brojalo oko 150 ovaca, a širilo se iz godine i godinu i dostiglo ovu neverovatnu brojku.
"Sagradili smo veliki tor gde može stati trećina grla, i radimo na tome da još proširimo. Voda nam je bila veliki problem, ali uspeli smo da je dovedemo do našeg domaćinstava. Gradimo senjak u kom ćemo hranu držati preko zime i tako olakšati posao. Prilazni put do kuće nam je veoma loš, i to nam je sledeći cilj. Nastojaćemo da izgradimo novi i bolji, a nadamo se da će i lokalna samouprava imati sluha za naše potrebe", rekao je Saladin.
Njihovi verni prijatelji i čuvari stada na nepreglednim ravnicama su i pastirski psi kangali. Da njih nema, ne bi mogli da sačuvaju svoje ovce na surovom Pešteru.
"Bez njih smo kao bez očiju, treba sačuvati stado od predatora i divljih zveri koji ovde svakodnevno šetaju. Imamo odrasle kangale koji su se nekoliko puta hvatali u koštac, sa vukovima i sa medvedima. Uvek su izašli kao pobednici. Kod nas vam je ovde jedan kangal, na jednog vuka", sa osmehom priča Saladin.
Proizvodi koji se dobijaju od ovih sjeničkih ovaca nemaju granicu. Prodaja ide "kao alva", a najviše se traže čist sir, mleko i kajmak. To su najjači aduti ovih stočara koji vredno rade na tromeđi tri države. Za ove proizvode zadužene su njihove supruge, koje takođe ne beže od teških poslova na imanju.
"U bačve staje oko 55 kilograma čistog punomasnog ovčjeg sira. Način pripreme je malo specifičan jer se prvo usiri, pa to planinke onda cede i seku na kriške i ovakav kvalitet je unapred prodat i nemamo problem sa plasmanom. Godišnje sa naše farme na prodajna mesta ode oko tri tone ovčijeg sira. Tako da ima računa ovim se baviti, ne žalimo se", zaključio je najmlađi brat Ekrem.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Halo, konačno smo dobili signal: Ogromna stvar za stanovnike pribojskih udaljenih sela - montiran ključni predajnik Telekoma Srbije
Meštani udaljenih pribojskih sela smeštenih na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine godinama unazad imaju veliki problem sa signalom na mobilnim telefoinima zbog pograničnog pojasa u kom se nalaze. Zahvaljujući velikom naporu i trudu Telekoma Srbije tim mukama sada konačno dolazi kraj.
Mala po prostoru, ali velika po ideji: Osnovna škola u Kladovu proslavila značajan jubilej - prošlo je 190 godina od kako su prvi đaci seli u njene klupe
Svečanom akademijom u koncertnoj sali Doma kulture, uz intoniranje himne „Bože pravde“, obeleženo je 190 godina postojanja OŠ „Vuk Karadžić“ Kladovo. Značajnom jubileju škole koja skoro dva veka svakom novom naraštaju pruža ono najdragocenije prisustvovali su pored učenika, učitelja, nastavnika i Saša Nikolić, predsednik opštine Kladovo sa saradnicima, Radovan Arežina, pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, predstavnici Ministarstva prosvete Srđan Stanojević, rukovodilac Školske uprave Zaječar i prosvetni savetnik Predrag Radosavljević, Dragana Dumitrašković, predsednik aktiva direktora škola, Miodrag Savić, predsednik SO Kladovo, bivši učenici i penzionisani prosvetni radnici, kao i predstavnici javnih i privatnih preduzeća.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Jabuke smo sami brali, a zatim od njih cedili sok: Preko 300 đaka radi u učeničkoj zadruzi u Brodarevu kao što se to radilo nekad - bravo deco
Oni su mladi, vredni i već u srednjoj školi stekli su prva radna iskustva u učeničkoj zadruzi, kao što se to radilo nekad. Već nekoliko godina u Brodarevu, u okviru Osnovne škole „Svetozar Marković“, uspešno radi učenička zadruga „Polimka“, koja predstavlja dopunu nastavnim sadržajima, ali i način da đaci steknu praktična znanja i zarade sopstveni dinar.
Veruje se da Sveti Dimitrije pomaže čak i onim od kojih su lekari digli ruke: Potrebno je samo da sa čistom verom izgovoriti ove reči
Danas slavimo Mitrovdan, dan posvećen Svetom Dimitriju Mirotočivom za kojeg se veruje da je i čudotvorac i da pomaže bolesnim i nemoćnim
Komentari(0)