Pogled puca na lepotu i istoriju sa 1000 metara nadmorske visine: Planina Tara dobila još jedan uređeni vidikovac
Na izduženoj i uskoj steni Vrla lipa postavljena osmatračnica
Nadaleko poznata po svojom prirodnim lepotama, planina Tara jedna je od najatraktivnijih lokacija u Srbiji. Poznata po velikom broju vidikovaca koji oduzimaju dah, a sada se Banjskoj steni, Sokolarici pridružio još jedan sa kog puca veličanstven pogled na planinske predele. Na Uroševoj steni, na oko dva kilometra od centra Kaluđerskih Bara na makadamskom putu ka Solotuši i Ponikvama nikao je vidikovac Vrla lipa.
Rina
- To je treći vidikovac koji je uređen u blizini samog centra Kaluđerskih bara posle Crnjeskova i vidikovca Platno. Vrla lipa se nalazi u prijatnom ambijentu četinarske šume, uz sam put i predstavlja novu atrakciju za turiste koji dolaze na najlepšu srpsku planinu, kazao je za RINU, Siniša Spasojević iz TO Bajina Bašta.
Rina
Ušuškan u prirodnom bogatstvu ovaj vidikovac idelan je za predah od šetnje, ali i za pravljenje odličnih fotografija. Veliki broj posetilaca je posećivao ovo mesto i pre nego što je ono i zvanično postalo vidikovac. Sada je tu postavljena i osmatračnica visoka oko osam metara.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Rina
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Možda vas zanima:
Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
- Sredstva za izgradnju vidikovca su opredeljenja u iznosu od 1.300.000 dinara iz resornog ministarstva. “Vrla ripa“ je izdužena i uska stena na 955 nadmorske visine, bez zaštitne ograde i drugog mobilijara. Spada u najposećenije vidikovce sa kojih se posmatraju Jasikovice i ostaci Solotnika, srednjovekovne tvrđave iz 15 veka - dodao je Spasojević.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Danas je SVETI MUČENIK NESTOR: Ako se iskreno pomolite ispuniće vam svaku želju, a jednu stvar NIKAKO NEMOJTE DA RADITE
Vernici Srpske pravoslavne crkve obeležavaju praznik Svetog mučenika Nestora, učenika Svetog Dimitrija. Prema narodnim verovanjima, na današnji dan ne bi trebalo otvarati ambare, niti propustiti molitvu upućenu ovom svetitelju.
Halo, konačno smo dobili signal: Ogromna stvar za stanovnike pribojskih udaljenih sela - montiran ključni predajnik Telekoma Srbije
Meštani udaljenih pribojskih sela smeštenih na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine godinama unazad imaju veliki problem sa signalom na mobilnim telefoinima zbog pograničnog pojasa u kom se nalaze. Zahvaljujući velikom naporu i trudu Telekoma Srbije tim mukama sada konačno dolazi kraj.
Mala po prostoru, ali velika po ideji: Osnovna škola u Kladovu proslavila značajan jubilej - prošlo je 190 godina od kako su prvi đaci seli u njene klupe
Svečanom akademijom u koncertnoj sali Doma kulture, uz intoniranje himne „Bože pravde“, obeleženo je 190 godina postojanja OŠ „Vuk Karadžić“ Kladovo. Značajnom jubileju škole koja skoro dva veka svakom novom naraštaju pruža ono najdragocenije prisustvovali su pored učenika, učitelja, nastavnika i Saša Nikolić, predsednik opštine Kladovo sa saradnicima, Radovan Arežina, pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, predstavnici Ministarstva prosvete Srđan Stanojević, rukovodilac Školske uprave Zaječar i prosvetni savetnik Predrag Radosavljević, Dragana Dumitrašković, predsednik aktiva direktora škola, Miodrag Savić, predsednik SO Kladovo, bivši učenici i penzionisani prosvetni radnici, kao i predstavnici javnih i privatnih preduzeća.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Jabuke smo sami brali, a zatim od njih cedili sok: Preko 300 đaka radi u učeničkoj zadruzi u Brodarevu kao što se to radilo nekad - bravo deco
Oni su mladi, vredni i već u srednjoj školi stekli su prva radna iskustva u učeničkoj zadruzi, kao što se to radilo nekad. Već nekoliko godina u Brodarevu, u okviru Osnovne škole „Svetozar Marković“, uspešno radi učenička zadruga „Polimka“, koja predstavlja dopunu nastavnim sadržajima, ali i način da đaci steknu praktična znanja i zarade sopstveni dinar.
Komentari(0)