NALAZI SE U NAJSTARIJOJ KAFANI U DRAGAČEVU Pravo čudo tehnike, fotoaparat star 100 godina i danas radi kao švajcarski sat
Danas kad se svi bitni momenti mogu ovekovečiti mobilnim telefonima i fotografije odmah pogledati, zaboravljamo da je pre više od pola veka fotoaparat bio čudo tehnike, slike su od zaborava čuvale događaje i ljude, a na njih se čekalo danima.
Duh starih vremena još uvek čuva se u jednoj kafani u Dragačevu. Kada uđete u nju učiniće vam se da ste vremeplovom stigli u vreme s početka 20. veka, a među stolicama, stolovima, starim fotografijama i posuđem pažnju većine posetilaca najčešće privlači fotografski aparat iz tog vremena koji i danas radi, a koji je u ovu dragačevsku varošicu kao i truba, stigao posle Prvog svetskog rata.
„On je i danas u funkciji i suštinski u tehnici fotografisanja ništa se značajno nije promenilo. U njega se stavi film, usmeri se u nešto ili nekoga što bi hteli da fotografišemo i to je to, ništa se bitno nije promenilo već 200 godina”, kaže hroničar svih značajnijih događaja u Dragačevu, fotograf Siniša Luković.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
GERMANI SU NASTALI OD SRBA! Čak i drevni spomenik kulture koji je pod zaštitom UNESKA to potvrđuje (VIDEO)
“Zaustavite istraživanja o Srbima!!!“ - urlao je Hitler na nemačke naučnike koji su izučavali istoriju Srba između Odre i Labe, i kada mu je saopšteno da bi “viša rasa” mogla u sebi imati“… mnogo Srpskih gena…”.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
GERMANI SU NASTALI OD SRBA! Čak i drevni spomenik kulture koji je pod zaštitom UNESKA to potvrđuje (VIDEO)
“Zaustavite istraživanja o Srbima!!!“ - urlao je Hitler na nemačke naučnike koji su izučavali istoriju Srba između Odre i Labe, i kada mu je saopšteno da bi “viša rasa” mogla u sebi imati“… mnogo Srpskih gena…”.
Možda vas zanima:
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
GERMANI SU NASTALI OD SRBA! Čak i drevni spomenik kulture koji je pod zaštitom UNESKA to potvrđuje (VIDEO)
“Zaustavite istraživanja o Srbima!!!“ - urlao je Hitler na nemačke naučnike koji su izučavali istoriju Srba između Odre i Labe, i kada mu je saopšteno da bi “viša rasa” mogla u sebi imati“… mnogo Srpskih gena…”.
Fotografski aparat promenio je nekoliko vlasnika, ali je sve do sedamdesetih godina prošlog veka beležio sve najvažnije događaje u Dragačevu. Aparat se u sela vozio na volovskim kolima i čezama kako bi se ovekovečili svi važniji događaji u porodicama.
A da je fotografisanje bilo važan trenutak u životu porodica toga vremena potvrđuje i Predrag Broćić Dačo u čijem vlasništvu je danas fotografski aparat i čiji je predak upravo Petronije koji je aparat doneo u Guču. U Dačovoj kafani osim foto-aparata čuvaju se i fotografije načinjene njime.
„Ja i aparat smo ispisnici, sećam se da smo porodično odlazili u radnju da se slikamo. Često je iza nas bila neka oslikana pozadina, mi stanemo ili sednemo, malo se nasmešimo, fotograf se sa druge strane aparata pokrije po glavi nekom crnom krpom, škljoc i gotovo”, kaže Broćić.
Međutim nije baš svako mogao da se fotografiše, izrada fotografija je bila izuzetno skupa, pa su se za taj trenutak odvajao novac i po nekoliko godina.
„Za veliku sliku mog pradede, kako su to meni pričali naši stari, data je svinja od 200 kilograma”, priča ovaj gučki starina.
A da su fotografije načinjene ovim aparatom imale i istorijsku vrednost potvrđuje i događaj iz godina neposredno posle Drugog svetskog rata, kada je nova vlast odlučila da spali kompromitujuće fotografije.
„Nova vlast je krenula da briše tragove svog prisustva u nekadašnjem vremenu i iz fotografske radnje su izneli sve da zapale jer je na fotografijama i filmovima ostalo zabeleženo da su pojedinci na početku rata bili na jednoj strani, a posle su se polako prestrojavali i prelazili na drugu stranu i zbog toga je trebalo obrisati te tragove”, priča Luković.
On ističe da je umeće fotografisanja sa razvitkom novih tehnologija pomalo skrajnuto i da je danas za fotografisanje dovoljan mobilni telefon, ali da još uvek postoje ljudi koji cene fotografsko umeće koje će uvek biti na ceni.
Ovo cveće može da prezimi napolju bez problema: Ne smeta mu čak ni sneg
Da li ste znali da postoje biljke koje cvetaju i zimi? One su otporne na mraz i mogu biti super izbor za vašu baštu ili terasu tokom zime
Sutra slavimo svetog Alimpija Stolpnika, u narodu poznatog kao iscelitelja bolesnih: Ova namirnica ne treba da se nađe na trpezi
Sveti Alimpije Stolpnik, poštovan u srpskom narodu, živeo je u molitvi i samoći, zaštitnik je stoke i po predanju pregazio kugu.
Sledeće nedelje je najmračniji dan u godini: Mrak pada u 15:57 u Srbiji
U Srbiji 9. i 10. decembra Sunce zalazi u 15:57 – biće to dani najranijeg mraka ove zime i simbolični uvod u kratkodnevnicu.
Na svet je stigao na nesvakidašnji način, a sada je preslatki jednogodišnjak: Ovo je maleni Vuk kog je majka rodila u kolima na putu do bolnice
Pre godinu dana, tog prohladnog 6. decembra Srbiju je je obišla neobična, ali lepa vest. Maleni Vuk nije želeo da čeka i na svet je stigao u kolima na putu od Rače do Kragujevca dok je njegova mama Dragana žurila na porođaj.
Da li pravoslavni vernici treba da kite jelku ili samo badnjak? Sveštenik rešava dilemu koja muči mnoge
Da li je kićenje jelke u skladu sa pravoslavnim običajima? Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
Komentari(0)