PROSLAVIO SE JOŠ KAO SASVIM MLAD Ubio je Ali-Agu, obesnog Turčina iz Crnilišta koji je u to vreme zlostavljao srpski narod na području Stare Srbije (FOTO/VIDEO)
Učestvovao je u Ilindenskom ustanku

Gligor Sokolović (Nebregovo, 17. januar 1872 — Nebregovo, 29. jul 1910) je bio srpski četnički vojvoda s kraja XIX i početka 20. veka.
Možda vas zanima:

Kako je sin vojvode Živojina Mišića zamajavao Nemce da je Draža i pomogao da utekne poteri
Četnički pokret Draže Mihailovića ili Jugoslovenska vojska u otadžbini, kako je zvanično nazivan, bio je i ostao jedan od najkontroverznijih pojava u Drugom svetskom ratu, ne samo srpske, odnosno jugoslovenske, već i evropske istorije.

Čuvao topove dok ga Turci nisu ubili i isekli na komade: Od velike junačke familije danas su ostali samo Momčilo i Sneža - žive skromno, ali ponosno
Tanasko Rajić ispisao je stranice srpske istorije
Možda vas zanima:

Kako je sin vojvode Živojina Mišića zamajavao Nemce da je Draža i pomogao da utekne poteri
Četnički pokret Draže Mihailovića ili Jugoslovenska vojska u otadžbini, kako je zvanično nazivan, bio je i ostao jedan od najkontroverznijih pojava u Drugom svetskom ratu, ne samo srpske, odnosno jugoslovenske, već i evropske istorije.

Čuvao topove dok ga Turci nisu ubili i isekli na komade: Od velike junačke familije danas su ostali samo Momčilo i Sneža - žive skromno, ali ponosno
Tanasko Rajić ispisao je stranice srpske istorije
Možda vas zanima:

Kako je sin vojvode Živojina Mišića zamajavao Nemce da je Draža i pomogao da utekne poteri
Četnički pokret Draže Mihailovića ili Jugoslovenska vojska u otadžbini, kako je zvanično nazivan, bio je i ostao jedan od najkontroverznijih pojava u Drugom svetskom ratu, ne samo srpske, odnosno jugoslovenske, već i evropske istorije.

Čuvao topove dok ga Turci nisu ubili i isekli na komade: Od velike junačke familije danas su ostali samo Momčilo i Sneža - žive skromno, ali ponosno
Tanasko Rajić ispisao je stranice srpske istorije
Rođen je oko 1870. godine u selu Nebregovo u Staroj Srbiji (današnja Makedonija). Proslavio se još kao sasvim mlad, kada je ubio Ali-Agu, obesnog Turčina iz Crnilišta koji je u to vreme zlostavljao srpski narod na području Stare Srbije.
Nakon toga, 1895. godine, Gligor se odmetnuo u šumu sa još nekoliko drugova: Đorđe Palaš iz Prisata, Rista Todorović iz Drenovca i Koce iz Omorana. Ta četa je bila strah i trepet za Turke i kačakea|VMRO]]- om i sa grčkim četnicima (andartima). U Bugarskoj je prišao VMRO-u i postao vojvoda u ovoj organizaciji. Učestvovao je u Ilindenskom ustanku.

Turci su mu, iz odmazde uhvaliti i ubili oca Sokola Lamevića. Nakon toga, Gligor se povlači u Bugarsku. Tamo je sakupio četu i krenuo u borbu s Turcima. U jednoj od borbi s Turcima, bio je ranjen u glavu, i tada beži u Srbiju.
Boraveći u Beogradu, vojvoda Gligor Sokolović je prišao novoosnovanoj Srpskoj četničkoj organizaciji i ubrzo obrazovao četu koju je u jesen 1904. odveo je u Prilepski kraj. Učestvovao je u skoro svim velikim borbama srpskih četnika i četa VMRO-a: u maju 1905. na Oreškim livadama zajedno sa Babunskim i Trenkom Rujanovićem razbio veću komitsku četu. Iste godine sa Babunskim, sukobio se sa združenim komitskim četama vojvoda Konstantinova, Sugarova i Dačeva na Mukosu i razbio ih.
Zatim je u borbi na Movnatcu sa Babunskim i Trenkom Rujanovićem napao komitsku četu Ivana Naumova Alabakova i izbacio iz stroja oko 40 komita, dok su se ostali razbežali. Borbe su se nastavile do Hurijeta, jula 1908. okončavajući se uvek u korist srpskih četnika.
Kada je 1908. godine izvedena Mladoturska revolucija i kada je reformistička struja koja je došla na vlast objavila Hurijet (slobodu) za sve potlačene hrišćane, donesena je amnestija i za sve odmetnike od turske vlasti. Po prethodnom dogovoru prestala je i srpska i bugarska i grčka četnička akcija. Tako su po uputstvu iz Beograda, sve četničke vojvode imale da se predaju Šefket Paši u Skoplju.
Glavne četničke vojvode, Gligor Sokolović, Jovan Babunski, Todor Krstić Algunjski, Kosta Pećanac, Cene Marković, Đorđe Skopljanče, Jovan Dolgač, Mihailo Josifović, Jovan Stanojković-Dovezenski, Trenko Rujanović, Koce Drenovski, Petko Ilić Nagorički, Rista Starački, Stevan Nedić Ćela, Jovan Božinović i drugi simbolično su predali oružje Turcima.
Ubijen je 1910. godine u blizini rodnog sela Nebregova, gde je i sahranjen.
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Komentari(0)