Prvoslavni vernici 9. decembra proslavljaju praznik posvećen prepodobnom Alimpiju Stolpniku. Još od ranog detinjstva izabrao je podvižnički način života. Uvek je težio molitvi, miru i samoći. Rođen je oko 522. godine u Andrijanopolju (Jedrene) u Paflagoniji.
U želji da se osami, prema predanju Sveti Alimpije se nastanio na jednom grčkom groblju kojem ljudi nisu prilazili zbog stare legende da na njemu ima negativnih sila. Alimpije je na ovom groblju pronašao stub na kojem se nastanio i na njemu je proveo veći deo života, u postu i molitvi, bez obzira na vrućinu ili hladnoću. Zbog toga je dobio naziv Sveti Alimpije Stolpnik.
Zbog njegove snažne volje, istrajnosti i vere, ljudi su počeli da mu prilaze, poštuju ga i traže od njega poruke utehe, vere, mudrosti, isceljenja i ljubavi. Oko stuba na kojem se Sveti Alimpije podvizivao podignuta su dva manastira, jedan muški, a drugi ženski. Po predanju, Alimpije je živeo 120 godina, a od njegovih moštiju sačuvana je glava u Kutlumuškom manastiruna Svetoj Gori.
Sveti Alimpije se na ikonama i freskama predstavlja u pustinjačkom odelu kao asketa koji sedi na stolpu. Pored Svetog Alimpija, postoje još dva velika stolpnika - Sveti Simeon i Danilo.
Verovanja i običaji
U našem narodu se veruje da je ovaj svetitelj narod spasao od kuge i da je odbio mnoge druge bolesti. Zbog toga danas treba otići u crkvu što ranije, kako bi cele godine bili zdravi.
Nekada se verovalo, posebno u seoskim sredinama, da je Sveti Alimpije zaštitnik stoke. Pa se za ovaj praznik vezuje stari običaj da na ovaj dan ne treba jesti meso i da stoku danas ne treba uprezati.
U istočnim krajevima Srbije se nikako na sto ne iznosi teletina, kako bi u kući vladao napredak, sloga i mir.
Takođe, praznik pada tokom Božićnog posta, pa mnogi vernici poste ovaj praznik, a jedan od najvažnijih običaja svakako je molitva. Neke porodice u Srbiji na ovaj dan obeležavaju krsnu slavu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj
BONUS VIDEO:
Komentari (0)