OVAJ DAN IMA OGROMNU VAŽNOST ZA NAŠ JEZIK Knez Miloš Obrenović vratio je tada jedno pismo turskog vezira s ovom porukom
Bila je to ogromna pobeda kneza Miloša Obrenovića.
Pedantni statističari i poznavaoci važnih datuma u srpskoj istoriji pomenuli su da je 1834. u Kneževini Srbiji uveden srpski kao službeni jezik u prepisci s turskim vlastima, koja je do tada vođena isključivo na turskom jeziku.
Komentarišući ovu odluku mr Aleksandar Milanović, asistent za istoriju srpskog jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu, kaže da to ipak ne predstavlja neki posebno značajan događaj.
- Pitanje statusa službenog jezika je pitanje jezičke politike i ne svedoči o snazi jednog jezika, već jedne države - i stvar je diplomatije i politike. Međutim, treba reći da je srpski jezik imao takav status službenog jezika u Turskoj imperiji i pre 1834. Dok su Srbija i Bosna, bili u sastavu Otomanske imperije, kod sultana je takođe srpski bio službeni jezik u komunikaciji sa ovim prostorima.
Možda vas zanima:
VUK KARADŽIĆ POČASNI GRAĐANIN ZAGREBA Zanimljivo je to da je povelja koju su mu dodelili, pisana ćirilicom
Zanimljivo je da je povelja Vuku Karadžiću pisana na ćirilici, a jedna od zagrebačkih ulica je nosila ime po Vuku Karadžiću sve do 1992. godine.
ČUVENA KAPA CRVENE BOJE Mnogo pre pojave šajkače, kao oglavlje koje je činilo deo muške seoske nošnje, bio je fes
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.
Možda vas zanima:
VUK KARADŽIĆ POČASNI GRAĐANIN ZAGREBA Zanimljivo je to da je povelja koju su mu dodelili, pisana ćirilicom
Zanimljivo je da je povelja Vuku Karadžiću pisana na ćirilici, a jedna od zagrebačkih ulica je nosila ime po Vuku Karadžiću sve do 1992. godine.
ČUVENA KAPA CRVENE BOJE Mnogo pre pojave šajkače, kao oglavlje koje je činilo deo muške seoske nošnje, bio je fes
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.
Možda vas zanima:
VUK KARADŽIĆ POČASNI GRAĐANIN ZAGREBA Zanimljivo je to da je povelja koju su mu dodelili, pisana ćirilicom
Zanimljivo je da je povelja Vuku Karadžiću pisana na ćirilici, a jedna od zagrebačkih ulica je nosila ime po Vuku Karadžiću sve do 1992. godine.
ČUVENA KAPA CRVENE BOJE Mnogo pre pojave šajkače, kao oglavlje koje je činilo deo muške seoske nošnje, bio je fes
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.
To znači da se službena komunikacija, ovo što se danas naziva diplomatijom, između sultana i ovdašnjih vladara - mogla obavljati i na srpskom jeziku - objašnjava mr Milanović.
Takav status srpskog jezika, po njegovom mišljenju, omogućavao je i naše islamizirano stanovništvo koje je zauzimalo visoke položaje u Istanbulu, a ne samo status u kome se Srbija tada nalazila.
- Srpski jezik u 1834. je praktično ponarodnjeni slavensko-srpski jezik. To je zapravo mešavina ruskoslovenskog i srpskog narodnog jezika. To je već vreme kada su počele reforme Vuka Stefanovića Karadžića - Vuk je još 1818. objavio "Srpski riječnik".
I Vukov jezik već tada ima sve više pristalica, ali je u državnoj administraciji još uvek praktično u upotrebi ponarodnjeni slavensko-srpski jezik, koji je vrlo blizak srpskom narodnom jeziku, ali sa dosta tzv. slavenizma. A to su reči iz Ruskoslovenskog jezika - pojašnjava asistent na istoriji srpskog jezika na Filološkom fakultetu.
Na današnji dan, 28. maja 1834. godine, srpski jezik je zvanično uveden kao službeni u prepisci s turskim vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom jeziku. Bila je to ogromna pobeda kneza Miloša Obrenovića, koji je jedan od najuspešnijih srpskih političara svih vremena.
Knez Miloš Obrenović vratio je tada jedno pismo turskog vezira s porukom:
- Evo vam šaljem pismo natrag i preporučujem da ga otvorite i na srpski prevedete, pa da mi onda ovamo pošaljete. Posle toga prepiska s turskim vlastima obavljana je na srpskom.
Uvođenje srpskog jezika značilo je ogromnu diplomatsku pobedu i novi korak napred ka oslobađanju od turskog ropstva, koje je delimično ukinuto 1878. godine na Berlinskom kongresu, kad je Srbija dobila nezavisnost, da bi potpuno oslobađanje usledili početkom 20. veka, tokom Balkanskih ratova, kad su Turci proterani sa Kosova i Metohije i iz Makedonije.
Izvor: arhiva.glas-javnosti, vikipedija
Sledeće nedelje je najmračniji dan u godini: Mrak pada u 15:57 u Srbiji
U Srbiji 9. i 10. decembra Sunce zalazi u 15:57 – biće to dani najranijeg mraka ove zime i simbolični uvod u kratkodnevnicu.
Na svet je stigao na nesvakidašnji način, a sada je preslatki jednogodišnjak: Ovo je maleni Vuk kog je majka rodila u kolima na putu do bolnice
Pre godinu dana, tog prohladnog 6. decembra Srbiju je je obišla neobična, ali lepa vest. Maleni Vuk nije želeo da čeka i na svet je stigao u kolima na putu od Rače do Kragujevca dok je njegova mama Dragana žurila na porođaj.
Da li pravoslavni vernici treba da kite jelku ili samo badnjak? Sveštenik rešava dilemu koja muči mnoge
Da li je kićenje jelke u skladu sa pravoslavnim običajima? Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
DAN KADA SE DEVOJKAMA OSTVARUJE NAJVEĆA ŽELJA: Uradite OVO i verujte – Sveta Ekaterina moli za vas!
Sveta Velikomučenica Ekaterina Aleksandrijska je ranohrišćanska mučenica i svetiteljka s kraja 3. veka.
Post na Badnji dan najviše zbunjuje Srbe: Sveštenik otkriva da li je na vodi i smete li da jedete ribu
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, otkriva da li smete da jedete ribu na Badnji dan.
Komentari(0)