VELIKA SRPSKA SLAVA Mratindan i Sveti Stefan Dečanski nisu isti svetac, ovaj praznik se vekovima meša sa Martinom Turskim!
Danas pravoslavni vernici i SPC slave velikog sveca, Svetog mučenika Stefana Dečanskog.

Srpska pravoslavna crkva slavi danas Svetog mučenika Stefana Dečanskog. Danas je i velikomučenik Sveti Mina.
Svetog Stefana Dečanskog mnoge porodice u Srbiji slave kao krsnu slavu, u narodu poznatiju kao Mratindan, jer se 24. novembar slavi i kao Sveti Mrata. Stefan Dečanski bio je kralj srpski, sin kralja Milutina i otac cara Dušana.
Možda vas zanima:

DANAS JE SVETI ALEKSIJE, "ČOVEK BOŽIJI" Izgovorite ove reći i desiće se čudo
Srpska pravoslavna crkva Svetog Aleksija Rimskog slavi 17. marta po crkvenom, odnosno 30. marta po gregorijanskom kalendaru

DANAS JE SVETI SIMEON MIROTOČIVI Uradite jednu stvar za sreću i zdravlje vaše dece
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, 26. februar slave kao dan Svetog Simeona Mirotočivog - tj. dan kada se upokojio otac Svetog Save
Možda vas zanima:

DANAS JE SVETI ALEKSIJE, "ČOVEK BOŽIJI" Izgovorite ove reći i desiće se čudo
Srpska pravoslavna crkva Svetog Aleksija Rimskog slavi 17. marta po crkvenom, odnosno 30. marta po gregorijanskom kalendaru

DANAS JE SVETI SIMEON MIROTOČIVI Uradite jednu stvar za sreću i zdravlje vaše dece
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, 26. februar slave kao dan Svetog Simeona Mirotočivog - tj. dan kada se upokojio otac Svetog Save
Po naređenju neobaveštenog oca bio je oslepljen, a po naredbi sina, u starosti udavljen. Pri oslepljenju javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao je da će mu vratiti vid. – Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, ja ću ti ih vratiti – rekao mu je Sveti Nikola.
Sveti Stefan u Carigradu je pet godina živeo kao zatočenik. Zatočeništvo je proveo u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i bogougodnošću izazivao je divljenje i monaha i celog Carigrada.
Nakon pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah potom, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najlepših građevina vizantijske umetnosti i srednjovekovne arhitekture na tlu srpske države.
Sveti Stefan se upokojio 1336. godine, kao mučenik i pravednik. Sa Svetim Savom i Svetim knezom Lazarom čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja srpskog naroda.
Ko je bio Sveti Martin Turski (Sveti Mrata)
Sveti Martin Turski je hrišćanski svetitelj i episkop grada Tura. Rođen je 316. godine u Panoniji, u Štajerskoj (jedna od 9 saveznih pokrajina Republike Austrije). Otac mu je bio rimski oficir, tako da se i Martin protiv svoje spremao za vojničku službu.
Nakon jednog neobičnog događaja kada je prosjaku dao svoj vojnički ogrtač javio mu se u snu Isus Hristos. Martin je napustio vojnu službu nakon toga, krstio se i postao hrišćanin. Ubrzo zatim se zamonašio u eparhiji svetog Ilarija Poatijskog, i tamo provodio život pun hrišćanskih podviga.

Foto: Wikipedia
Protiv njegove volje postavljen je za episkopa u gradu Turu. Radio je predano u turskoj eparhiji i vodio tešku borbu sa neznabošcima i jereticima arijancima.
Sveti Martin je umro 397. godine.
Pravoslavna crkva proslavlja Svetog Martina 12. oktobra po julijanskom kalendaru, Katolička crkva 11. novembra.
Kult Sv. Martina među Srbima
Do 16. veka i gregorijanske reforme, Pravoslavna i Rimokatolička crkva koristile su zajednički, julijanski kalendar.
Po julijanskom kalendaru, dan Sv. Martina u Rimokatoličkoj crkvi bio je 11. novembra, što upućuje da je ovaj kult bio jak i među pravoslavnim Srbima, jer su i nakon reforme, Srbi 11. julijanskog novembra nastavili da običajno proslavljaju dan po imenu „Mratindan“ ili „Mratinje“, kao i svetitelja po imenu „Sv. Mrata“. 11. novembar po julijanskom kalendardu, u 20. i 21. veku pada na 24. gregorijanski novembar.
Identični običaji i terminologija sa današnjim rimokatoličkim Hrvatima (Martindan/Mratindan, Martinje/Mratinje, zajednički svečev nadimak „Sv. Mrata“ i izreka „Sv. Mrata, sneg na vrata“), upućuju da je u dalekoj prošlosti među svim Južnim Slovenima kult Sv. Martina bio izuzetno jak i da se običajno proslavljao po rimskom kalendaru u tada jedinstvenoj Hrišćanskoj crkvi i da se sa tom praksom među Srbima nastavilo i nakon Raskola 1054. godine i prevage carigradskog kalendara.
Dani od Đurđica do Mratindana se nazivaju mratinci, odnosno, vučji dani, zato što je Sveti Mrata bio zaštitinik vukova. Mrati je narod pripisao tu zaštitčničku ulogu, ali i drugim zimskim svecima – Svetom Jovanu, Arhangelu Mihailu i Svetom Savi.
Prema verovanju, Mrata u ove dane saziva sve vukove i određuje im gde će i koliko ovaca pojesti. On gleda koliko ko radi, a onda veća s vukovima i usmeri ih čije ovce da podave.
Veruje se da domaćin koji je grešan i ne poštuje Svetog Mratu ove godine u torovima može da očekuje gladnog vuka. Otud i običaj da se ovce ne izvode na ovaj dan iz tora.
Takođe, postoji i izreka: „Sveti Mrata, sneg do vrata„, kojom se označava početak hladnog i snežnog perioda godine.
Prema verovanjima u pojedinim delovima Srbije, ako na današnji dan domaćin prihvati kućne poslove na sebe, ukućanima će krenuti nabolje, ali ako se ponaša razmaženo i negoduje, godina će biti loša.
(Izvor: Najžena.rs)

1 kilogram košta više od milion dinara: Evo kako sami da uzgojite najskuplji začin na svetu
Šafran je najskuplja namirnica na svetu

Danas je Sveti Metodije: Verovanja kaže da se za jedno treba pripremiti
Srpska pravoslavna crkva danas slavi i obeležava svetog sveštenomučenika Metodija.

Ovih 7 vrsta cveća se sadi u julu jer obožava toplotu, a ukrasiće vašu baštu na najlepši mogući način: Lako je za održavanje i dugo cveta
Ovih 7 vrsta cveća možete da zasadite u julu i da uživate u predivnom pogledu na baštu

Crkva danas slavi TRI VELIKA SVECA: Snaga MOLITVE prenosi se kroz vekove, treći je činio neverovatna čuda
Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Judu, Pajsija Velikog i Svetog Jovana Šangajskog. Dokumentovana čuda Svetog Jovana potvrđuju njegovu povezanost sa Božjom moći.

Ako vam biljke ne uspevaju u saksijama, sigurno pravite jednu grešku: Stručnjak za baštu otkriva gde je problem i šta činiti
Stručnjak za baštu otkriva gde ljudi greše sa biljkama u saksiji i šta činiti kako bi opstale.
Komentari(0)