OMILJENI SRPSKI AUTO Legendarni "FIĆA" je prethodio električnoj "PANDI", a evo kako je sve počelo
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu počela je proizvodnja električne "pande" za koju očekujemo da će dostići slavu popularnog "fiće".

Poznato je da je korišćena za vuču drljače, za pogon mešalice za beton, za vuču i vuču tereta težih od sebe i da je na nju bio pričvršćen čistač snega. "Fića" je sve ovo stoički podnosio.
Evo kako je sve počelo
U fabrici Zastava u Kragujevcu 18. oktobra 1955. godine proizveden je prvi od 923.487 automobila „Zastava 750“, popularni „Fića“ proizvedenih u ovoj fabrici.
Možda vas zanima:

NEMA OVO, NEMA ONO, A IDE! Duhovit snimak Fiće koji ide 140 na sat, gde ga mnogo bolji auto u stopu prati (VIDEO)
Društvenim mrežama se širi k'o pandemija snimak Fiće koji ide 140 na sat.

SCENA SA BEOGRADSKIH ULICA O KOJOJ SE PRIČA Nekada je bio simbol Jugoslavije, a danas... (FOTO)
Šta zna "Fića" šta je 200 kila?
Možda vas zanima:

NEMA OVO, NEMA ONO, A IDE! Duhovit snimak Fiće koji ide 140 na sat, gde ga mnogo bolji auto u stopu prati (VIDEO)
Društvenim mrežama se širi k'o pandemija snimak Fiće koji ide 140 na sat.

SCENA SA BEOGRADSKIH ULICA O KOJOJ SE PRIČA Nekada je bio simbol Jugoslavije, a danas... (FOTO)
Šta zna "Fića" šta je 200 kila?
Možda vas zanima:

NEMA OVO, NEMA ONO, A IDE! Duhovit snimak Fiće koji ide 140 na sat, gde ga mnogo bolji auto u stopu prati (VIDEO)
Društvenim mrežama se širi k'o pandemija snimak Fiće koji ide 140 na sat.

SCENA SA BEOGRADSKIH ULICA O KOJOJ SE PRIČA Nekada je bio simbol Jugoslavije, a danas... (FOTO)
Šta zna "Fića" šta je 200 kila?
Ovaj automobil, koji je stupio na scenu tokom perioda industrijskog procvata Jugoslavije, proizvodio se po licenci italijanskog Fijata, što mu je donelo i nadimak po kom ga svi znamo.
Bio je omiljen zbog svoje ekonomičnosti, što ga je činilo dostupnim prosečnom građaninu. Osim kod građanstva koje ga je oduševljeno prihvatilo, „Fića“ je našla primenu i u državnim službama – policiji, pošti, domovima zdravlja i drugim ustanovama.
Novoformirana država Jugoslavija je nakon Drugog svetskog rata brzo krenula u industrijalizaciju, ali su standard i kupovna moć građana bili i dalje niski.
Ipak, državno rukovodstvo je razmatralo proizvodnju putničkih automobila kao jednu od opcija razvoja. Da bi fabrika bila ekonomski održiva, bilo je potrebno proizvesti i prodati najmanje 10.000 automobila godišnje. To je u početku delovalo nemoguće, pa je opravdanost projekta bila dovedena u pitanje.
Vojni vrh je, u to vreme, za svoje potrebe zatražio od preduzeća „VTZ“ u Kragujevcu da otkupi licencu za proizvodnju vozila „Džip Vilis overland“, što su bila prva vozila sastavljana u Zastavi, još 1953. godine.
Kasnije, uprkos tenzijama sa Italijom tokom Tršćanske krize, na apel rukovodstva Zastave, država je odlučila da, ako već Trst nije naš, možda bi „Fića“ mogao da bude.
Pregovori sa Fijatom započeti su pod vođstvom inženjera Branka Nikolića. Nakon četiri meseca intenzivnih pregovora, postignut je konačan dogovor 1954. godine i započela je montaža vojnog terenskog vozila Fijat AP-55, poznatog kao Kampanjola, a zatim i putničkih vozila Fijat 1400 BJ i Fijat 1100 B.
Osamnaestog oktobra 1955. godine život u Jugoslaviji je zauvek promenjen, jer je u kragujevačkoj Zastavi proizveden automobil „Zastava 750“.
Prvi primerak je imao svega 23 konjske snage, a poslednji, proizveden 1985. godine, imao 27 konjskih snaga i danas se čuva u muzeju „Zastava“. Prodaja nije opadala ni kada su se pojavili superiorniji automobili, a „Fića“ je postao svetski popularan.
Ukupno je u svetu proizvedeno gotovo pet miliona primeraka ovog automobila, od čega najviše u fabrici u Torinu 2.695.197, u Zastavi 923.487, u Španiji 814.926, Argentini 304.016, Nemačkoj 172.000 i u Čileu oko 12.000 automobila.
„Fića“ je bio simbol vremena u kojem je gotovo svako mogao da kupi nešto što je tada predstavljalo značajan kapital, ali i simbol prosperiteta jedne zemlje koja je brinula o običnom radnom čoveku, omogućavajući mu da sebi i svojoj porodici priušti ekonomičan automobil po pristupačnoj ceni.

MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.

Ovo je najposebnije srpsko selo u kom se rađaju riđa deca: Tvrde da je u njemu kralj Milutin zakopao blago i da sledeći znaci to i dokazuju
Štava – selo gde je vreme stalo, a istorija šapuće kroz kamen i riđu kosu meštana

Potekao iz plemenite srpske porodice, kad je u 12. godini poturčen bližnjima život pretovrio u pakao: Spalio mošti Svetog Save, pa od Boga dobio lekciju
Sinan-paša zaboravio je na svoj korene i činio je sve da unišiti srpski narod

Tvrđava na Avali dignuta u vazduh: Da li je uništen zbog spomenika ili da bi se nešto sakrilo zauvek?
Na najvišem vrhu Avale nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov, koju su Srbi gradili na rimskim temeljima, a kasnije proširili Osmanlije. U septembru 1934. godine, grad je srušen da bi na se na tom mestu podigao Spomenik Neznanom junaku.

Sveštenik otkrio tajnu zagrobnog života: Raj i pakao nisu ono što ste do sada mislili
Ruski sveštenik kaže da se u Svetom pismu raj spominje tri puta, a pakao samo dva, te da s razumevanjem treba da čitamo svaki redak
Komentari(0)