Pismo koje je otkrilo najveću tajnu: Ko je Milevi Marić Ajnštajn ukrao Nobela?
Pedeset i četiri pronađena pisma bacaju svetlo na odnos Alberta i Mileve, a iz prepiske se vidi da su nauka i romantična ljubav za Ajnštajna bili nerazdvojni.

Uništena na svakom životnom polju: Ko je Milevi Marić ukrao Nobelovu nagradu?
Albert Ajnštajn i Mileva Marić razmenjivali su pisma u kojima je on navodio svoja naučna razmišljanja, dnevne aktivnosti i lične težnje, piše Newsweek.rs
Pedeset i četiri pronađena pisma bacaju svetlo na odnos Alberta i Mileve, a iz prepiske se vidi da su nauka i romantična ljubav za Ajnštajna bili nerazdvojni. Imao je običaj da Milevu zove Doli (lutkica), a ona njega - Džoni.
Možda vas zanima:

Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"

5 SRPKINJA čija imena svako treba da zna: Ovo su ŽENE kojima je pošlo za rukom da PROMENE ISTORIJU (FOTO/VIDEO)
Ovih pet žena će zauvek ostati upamćene u srpskoj istoriji kao najveća naučnice i umetnice
Možda vas zanima:

Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"

5 SRPKINJA čija imena svako treba da zna: Ovo su ŽENE kojima je pošlo za rukom da PROMENE ISTORIJU (FOTO/VIDEO)
Ovih pet žena će zauvek ostati upamćene u srpskoj istoriji kao najveća naučnice i umetnice
Možda vas zanima:

Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"

5 SRPKINJA čija imena svako treba da zna: Ovo su ŽENE kojima je pošlo za rukom da PROMENE ISTORIJU (FOTO/VIDEO)
Ovih pet žena će zauvek ostati upamćene u srpskoj istoriji kao najveća naučnice i umetnice
U većini Ajnštajnovih ljubavnih pisama Milevi prepliću se entuzijazam, romantične emocije i naučno uzbuđenje. Dvadeset sedmog marta 1901. Ajnštajn je Milevi pisao o tome da "naš rad o relativnom kretanju treba dovesti do uspešnog završetka". Ova rečenica i objavljivanje ljubavnih pisama podstakli su teorije zavere: da li je Mileva Marić pomagala Ajnštajnu u pisanju njegovih prelomnih radova iz 1905. godine?
"Različiti autori spekulisali su o Milevinoj ulozi, posebno u razvoju teorije relativnosti. I učene feministkinje su vrlo brzo ušle u igru. Nemačka lingvistkinja Senta Tremel-Plec napisala je, recimo, sledeće: "
U njihovim dvema životnim pričama vidimo poznati model koji vodi do stvaranja uspeha muškaraca i urušavanja uspeha žena. Zato ne čudi što urednici Sabranih spisa Alberta Ajnštajna nemaju šta drugo da kažu o Milevi Ajnštajn Marić sem ovog: Njen lični i intelektualni odnos sa mladim Ajnštajnom odigrao je važnu ulogu u njegovom razvoju."
Profimedia
Zajednički potpis
"Rasprava je počela kada je fizičar Abram Fjodorovič Jofe, član Sovjetske akademije nauka, takođe asistent Vilhelma Konrada Rendgena u periodu od 1902. do 1906, video originalni rukopis rada "
O elektrodinamici pokretnih tela" potpisan sa "Ajnštajn-Mariti". Mariti je mađarska verzija srpskog Marić, što je Milevino devojačko prezime. Tako se utvrdilo da je ime Mileve Marić Ajnštajn izostavljeno u objavljenom radu. Kao autor navodi se samo Albert Ajnštajn.
Američki fizičar Džon Stečel, urednik prva dva toma Sabranih spisa Alberta Ajnštajna, objašnjava da se u Jofeovom članku iz 1955, objavljenom u sovjetskom časopisu Uspehi fizičeskih nauk, Ajnštajn i Marićeva ne navode kao koautori rada o teoriji relativnosti iz 1905.
(NEWSWEEK)

TAMARA ZBOG LJUBAVI IZ KIJEVA DOŠLA U SRPSKU CRNJU: Uči decu da plešu, a meštani su hteli da PRODAJU NJIVE da je pošalju u Holivud
Tamara Kudakova Basta je profesorica ruskog jezika, pedagoška savetnica i učiteljica plesa, a od 1991. godine živi u Srpskoj Crnji. Zbog ljubavi je došla iz Kijeva u malo pogranično selo koje je od Zrenjanina udaljeno nešto više od pedeset kilometara.

MRAČNA PRIČA O SRPSKOM JEZERU: Skoro svake godine se neko utopi, a meštani veruju da ZLO NE MIRUJE zbog potopljenog sela
Misteriozne stvari vezuju se uz priče o jezeru Ćelije nedaleko od Kruševca.

SANJA I ĐORĐE IZABRALI SELO UMESTO BEOGRADA: Mladi bračni parovi za kupovinu stare kuće mogu da dobiju i 10.000 evra
Na kapiji porodične kuće u pograničnom selu Vojvoda Stepa četvoročlana porodica Kalanj, kuća i dvorište su lepo uređeni a deca uživaju u seoskoj idili.

Zašto su naši preci verovali u moć kantariona
Na sunčanim obroncima, livadama i pored puteva širom Srbije raste kantarion – biljka sitnih žutih cvetova koja je vekovima smatrana čudotvornom. U narodnoj medicini koristila se i za lečenje rana i opekotina, i za tugu i nemir duše.

„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Komentari(0)