SIN SULEJMANA I VOLJENE HUREM PROGRLAŠEN JE U BEOGRADU ZA SULTANA: Zvali su ga Pijanica, a vladao je na POSEBAN NAČIN

Lepote Srbije

14:00

Zanimljivosti 0

Sultan Selim II ostao je u senci svog oca, Sulejmana I Veličanstvenog. Bio je prvi sultan koji je poslove prepustio vezirima, a najviše Mehmed-paši Sokoloviću.

Halit Ergenč
Printscreen/Youtube

Selim II bio je srednji sin sin sultana Sulejmana I Veličanstvenog i njegove najvoljenije žene Hurem. Opisivali u kao kao visokog čoveka koji ima oči boje lešnika i veliko čelo. Zbog svetle kose dobio je nadimak Selim Plavi, ali imao je još jedan - Pijanica, koji je mogo poznatiji. Postao je 1. osmanski sultan i 76. islamski kalifa Sultan. On je jedini sultan koji je rođen i umro u Istanbulu u palati Topkapi.

Nije imao ambicije da postane sultan, već neke druge velike želje. Izvori navode da je jednom priliko pitao svog savetnika Dželal beg: "Šta ljudi kažu o nama?" "Vojnici podržavaju šehzade Mustafu, dok šehzade Bajazita podržavaju njegovi roditelji i veziri", odgovorio je Dželal beg. Selim je tada odgovorio:

"Neka najjači žele sultana Mustafu. Neka Bajazitov sultanat traže njegovi roditelji. Neka jadnom Selimu bude naklonjen njegovom Mavla (Bog)! Hajde da uživamo. Sutrašnji dan pripada Bogu."

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Poslušni sin

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Njegova braća Mehmed i Džihangir razboleli su se i umrli. Ambicije šehzade odnosno prinčeva Mustafe i Bajazita, koji su ustali protiv svog oca, koštale su ih života. Princ Selim ostao je najdostojniji kandidat za presto. Strpljenje je najdragocenija vrlina državnika, govorio je. I sam sultan Sulejman je bio naklonjen tome da ga Selim nasledi na prestolu jer je bio poslušan sin. Sa ocem je retko učestvovao u vojnim pohodima. Svoju veštinu pokazao je kao guverner u Manisi, Kutahiji i Karamanu. Kada je sultan Sulejman I otišao u pohod na Iran, kao regenta je ostavio Selima.

sultan Selim vikipedija
 

Naglo preuzeo vladarsku poziciju

Pošto je Sulejman umro na ratištu, od Selima je zahtevano da požuri i nasledi oca što je pre moguće. Selim II je ustoličen u Beogradu 1566. godine. Sultan Selim II je vlast prepustio svojim vezirima, najviše svom zetu Mehmed-paši Skoloviću. Tako organizovana, vladavina sultana Selima II bila je jedna od boljih u istoriji Osmanskog carstva. Tunis je otet od Španaca, a otpor Zaidija u Jemenu je slomljen, pa je tu konsolidovana osmanska dominacija.

Na zahtev astrahanskog sultana za pomoć, 1569. godine je pokrenut Rusko-turski rat, ili Don-Volga-Astrahanski pohod. U njegovo vreme pokrenut je projekat povezivanja Crnog i Kaspijskog mora otvaranjem kanala na mestu gde reka Volga koja se uliva u Kaspijsko more i reka Don koja se uliva u Azovsko more dolaze veoma blizu jedna drugoj.

Krimski kan Devlet I Girej, kome je sultan Selim II poslao pomoć, upao je u Moskvu i naterao Ruse na mir čime je sprečio da Azija padne u njihove, ali i ruke drugih kolonijalista.

Slaba ličnost

Sultan Selim II je sklopio mir sa Iranom, Austrijom i Mlečanima. Bio je prvi sultan koji nije krenuo u pohod nakon što je stupio na presto. Jedan od razloga je taj što su skoro sve kampanje u njegovo vreme bile pomorske ekspedicije, a sultani nisu pratili mornaricu. Zbog toga je u javnosti i istoričarima ostao poznat kao slaba ličnost.

Osvajanje Kipra kao san

Retko se mešao u odluke Vlade, ali u jednoj mu je bilo važno da učestvuje, onoj o osvajanju Kipra u julu 1571. godine. Kipar su zauzeli muslimani za vreme vladavine kalifa Muavije u sedmom veku, a tetka proroka Muhameda Um Hiram bint Milhan, stradala je na ostrvu. Međutim, Kipar je kasnije izgubljen, što je postalo osnova legitimiteta za Osmanlije da ga osvoje.

Osim toga, Mlečani, vlasnici ostrva, ugrožavali su osmansku bezbednost u Sredozemnom moru. Pošto je osvajanje ostrva bilo veoma teško, Carsko veće bilo je protiv pokretanja rata.

Priča kaže da je sultan Selim II sanjao kako mu je prorok Muhamed najavio da će osvojiti Kipar i da želi da on tamo u znak zahvalnosti sagradi džamiju. Posle sna koji se ponavljao, sultan je insistirao da se ekspedicija pošalje na ostrvo. Kao rezultat ove aktivnosti, formirana je nova mornarica. Suprotno strahovima, ostrvo je osvojeno za kratko vreme. Selim II je u čast pobede naručio izgradnju džamije Selimije u Nikoziji, navodi nationalgeographic.rs.

Bolje Turčin nego katolik

Kada je 1567. godine u Holandiji počela pobuna protiv Španije, vođa pobune Vilijam Oranski je zatražio pomoć od sultana Selima II. Sultan je obećao da će pomoći "neprijatelju svog neprijatelja", ali zbog poraza od Lepanta, nije stigao u pomoć. U to vreme u Holandiji je bio popularan slogan "Liever Turks dan Paaps" ("Radije bih bio Turčin nego katolik"). Neki Holanđani su čak i na svoje kape zašivali medaljone u obliku polumeseca sa ovim sloganom.

Osmanska mornarica je 7. oktobra 1571. godine prvi put doživela poraz protiv savezničkih mornarica Papske Države, Malte, Venecije i Španije. Izgubljena su ukupno 152 broda, a stradao je i veliki admiral. Sultan je bio veoma uznemiren i naredio je obnovu mornarice.

Mukotrpnim radom koji je trajao tokom čitave zime stvorena je mornarica od 200 brodova. Jozef fon Hamer-Purgstal to pripisuje ekonomskoj i tehničkoj superiornosti Osmanlija.

Dobro obrazovanje

Kao i svi sinovi Sulejmana Veličanstvenog, i Selim II je imao odlično obrazovanje i vojnu obuku i bio je jedan od najvećih intelektualaca svog vremena. Cenio je učenjake i bio je pobožan. Pisao je i poeziju pod pseudonimom Selimi.

Za vreme njegove vladavine zabrana otvaranje kafana u naseljima u kojima je većinski živelo muslimansko stanovništvo bila je ukinuta, a nemuslimani su mogli da kupuju, prodaju i piju vino u islamskoj državi ako im religija to dozvoljava. Od njih je vlast ubirala poreze i obogatila državnu kasu. Muslimanima je bio zabranjen ulazak u ove kafane, ali je zbog ove odluke Selim II u istoriji ostao upamćen kao sultan koji je voleo alkohol. Nazivali su ga Selim Pijanica.

Šta je sve sagradio?

Sultan Selim II naručivao je gradnju džamija, medresa i narodnih kuhinja širom zemlje. Kupola džamije Selimije, koju je osmanski arhitekta Mimar Sinan sagradio u Jedrenu i proglasio "svojim remek-delom", bila je veća i od Aja Sofije. Velika džamija Aja Sofija do danas je opstala zahvaljujući potpornim zidovima koje je Selim II naručio, a dao je i da se uz nju sagrade i medresa i dva elegantna minareta.

Naručio je popravku puteva Meke i ukrašavanje Kabe mermernim kupolama. Među njegovim drugim dobrotvornim organizacijama su džamija Selimije i loža Aziz Efendi u Lefkoši, kula luke Navarin i Velika džamija u Antakiji.

Osnovao je grad Karapinar u Konji gde je sagradio džamiju i kompleks. Popravio je požarom uništenu palatu Topkapi. U njegovo vreme postalo je uobičajeno da se za vreme Ramazana i drugih svetih noći uljanicama mahia kiti džamija.

Smrt sina ga je dotukla

Smrt šeika Al-Islama Ebusuda Efendije u avgustu 1574. godine, mnogo je pogodila sultana. Već tužan zbog smrti sina dve godine ranije, ova vest ga je dotukla. Povukao u sebe i posvetio se bogosluženju. Tokom obilaska obnovljenih soba i kupatila Topkapi palate nakon požara, sultan se okliznuo i pao na mermerni pod. Udarac glavom izazvao je krvarenje u mozgu od kog je preminuo.

Kada je umro 1574, imao je 50 godina u istom dobu kao i njegov deda, sultan Selim I, čije ime je nosio. Pored toga, obojica su vladali osam godina. Sahranjen je u grobnici koju je izgradio Mimar Sinan u dvorištu Aja Sofije.

Imao je nekoliko žena, a omiljena muje bila Nurbanu. A iza sebe je ostavio osam sinova: Murata, Mehmeda, Aliju, Sulejmana, Mustafu, Džihangira, Abdulaha i Osmana i četiri ćerke: Esmehan, Gevherhan, Fatmu i Šah. Potomci Esmahanine dece koju je imala sa Mehmed-pašom Sokolovićem i Pijale-pašom preživeli su do danas.

@lepotesrbijee Najviši vodopad u Srbiji visok je 71 metar i nalazi se na Kopaoniku u oblasti Jelovarnik, u okviru nacionalnog parka, na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara! Nalazi se 25 kilometara zapadno od Brusa i na oko 2,5 kilometara istočno od Pančićevog vrha! #srbija #lepotesrbije #vodopadjelovarnik #fyp #fypシ゚viral #serbia #foryou #foryoupage ♬ original sound - LepoteSrbije
Rosa Satarić

ŽRTVA NEMILOSRDNOG NASILNIKA Rosa je stradala braneći čast, ako ste prošli Siminom ulicom, videli ste spomen obeležje, ovo je priča o njoj

Zanimljivosti

21:00

26 april, 2024

Mirosanda Satarić, 1968. godine, na uglu ulica Simine i Višnjićeve u Beogradu, ubijena je od strane policajca Milorada Golubovića. Tragično je stradala dok je šetala za ruku svoju šestogodišnju ćerku. Razlog za ovu tragediju bio je što je Mirosanda rekla “ne” navalentnom nasilniku. Policajac Milorad Golubović je presudio Mirosandi revolverom.

Komentari(0)

Loading