MNOGI SE OVO PITAJU: Odakle ZEC u našim krajevima za Uskršnji praznik?!
Običaj koji nema veze sa hrišćanstvom!
Iako bi mnogo logičnije bilo da uz uskršnja jaja “ide” i uskršnja kokoška, na ovaj praznik jaja “nosi” zec. Zašto?
Iako ova životinja nema nikakve veze sa crkvom, pa ni sa vaskrslim Isusom, poslednjih decenija zec je postao najprepoznatljiviji simbol Uskrsa, čak i u našim krajevima. Odakle on u čitavoj priči?
Zec koji nosi jaja?
Zeca možda nema u Bibliji, ali su zato paganska verovanja prepuna priča o njemu. Izvorni “uskršnji zeka” drevni je simbol plodnosti i ponovnog rađanja.
Možda vas zanima:
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Možda vas zanima:
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Možda vas zanima:
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Legenda verovatno potiče iz anglosaksonskih krajeva. Tamo postoji priča o boginji proleća i ponovnog rađanja Eosteri čiji je pratilac zec. Naime, mit kaže, jedne godine, boginja je zakasnila sa dolaskom na zemlju i mraz i zima su potrajali sve do maja. Kada je konačno došla, u šumi je zatekla promrzlu ptičicu na samrti. Žalosna što vidi da ptica umire, Eostera ju je pretvorila u zeca dajući joj krzno da je zauvek greje.
E sad, priča kaže, kako je ovaj zec u suštini i dalje bio ptica, on je sneo jaje u čast boginje koja ga je spasla od smrti. Zec bi jajima dočekivao boginju svaki put kada bi ona, baš negde u vreme prolećne ravnodnevice, došla na zemlju i donela proleće.
Zec koji donosi poklone
Spajanje zeca sa jajima i Uskrsom verovano se odigralo početkom XVI veka u Nemačkoj gde postoje zapisi o tome koliko su deca željno iščekivala dolazak “Oschter Haws-a” – zeca koji na uskršnje jutro polaže obojena jaja u gnezda.
Osim toga, on je proveravao da li su deca bila dobra ili ne i donosio je poklone samo dobroj (nešto slično kao Deda Mraz).
Ovaj običaj nemački doseljenici preneli su u Ameriku početkom XVIII veka, a globalizacija, masovna kultura i industija zabave su poslednjih decenija učinili ostalo – “Oschter Haws”, “Easter Bunny”, ili Uskršnji Zeka, postao je tako najveći komercijalni simbol Uskrsa.
Zec je u naše krajeve stigao prvo u ona mesta koja su bila u dodiru sa germanskom kulturom, a kasnije, početkom 20. veka (što se može videti iz onovremenih čestitki i uskršnjih razglednica), proširio se i na ostale krajeve.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Albanke mu se i sad dive, a ne znaju da je gospodar njihove države bio Srbin: U njemu je tekla krv Brankovića, dok mu otac počiva u Hilandaru
Saznajte fascinantnu i slojevitu priču o Đurađu Kastriotu Skenderbegu – junaku koga Albanci slave, a istorija povezuje sa srpskim poreklom i rodom Brankovića
Ovih 10 ARAPSKIH IMENA Srbi ih masovno daju ćerkama
Ova imena imaju prelepa značenja
Ovaj trik morate znati: Evo kako da vam pire krompir bude kao u restoranu, pogledajte u čemu je tajna
Verovatno ste se pitali zašto vaš domaći pokušaj često završi kao lepljiva, gusta masa, dok je u restoranu prilog lak kao pero.
Ruske domaćice ovako čuvaju zimnicu: Metoda koju su krile generacijama, provereno radi!
Jednostavan trik ruskih domaćica sprečava buđ, oksidaciju i kvarenje zimnice čak i bez podruma. Probajte već danas
Komentari(0)