OVO VEROVATNO NISTE ZNALI Sveta loza Nemanjića se ugasila na ovom mestu, a Srpska pravoslavna crkva proslavlja Jovana Uroša kao sveca (VIDEO)

Lepote Srbije

18:30

Zanimljivosti 0

Car Jovan Uroš, bratić Dušana Silnog, vladao je Tesalijom ali se odrekao prestola, uzeo monaško ime Joasif, obnavljao i dizao kelije na Meteorima, postao ktitor Velikih Meteora i vođa monaške zajednice. Njegovom smrću ugasila se Sveta loza Nemanjića a Srpska pravoslavna crkva Jovana Uroša proslavlja kao sveca 20. aprila, po starom kalendaru

OVO VEROVATNO NISTE ZNALI Sveta loza Nemanjića se ugasila na ovom mestu, a Srpska pravoslavna crkva proslavlja Jovana Uroša kao sveca (VIDEO)
Printscreen/Youtube

Srpska vlastelinska loza Nemanjića, dinastija kraljevsko-carska, rodila se u Ribnici, stasala u Rasu, rasla u Nerodimlju, Prizrenu i Skoplju, a ugasila se na Meteorima. Zenit je dostigla onog prolećnog dana kada se Dušan Silni na Vaskrs 6854. godine u Skoplju krunisao za cara Srba i Grka.

Devet godina kasnije Dušan je umro, a nasledio ga je sin Stefan Uroš V Nejaki. Srpska imperija od tada počinje polako da se raspada. Oblasni gospodari počeše da otkazuju poslušnost centralnoj vlasti koja je bila slaba jer Uroš ne beše dorastao zadatku.

Despot Simeon Uroš, u narodu zvan Siniša, mlađi polubrat cara Dušana, sin kralja Stefana Uroša III Dečanskog iz njegovog braka sa Marijom Paleolog, unukom romejskog cara Mihaila VIII, posle Dušanove smrti pokreće pitanje prestolonasledstva, proglašava se za kralja u Svrčinu a potom zauzima grad Kostur (Kastorija) i proglašava se carem.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Sva srpska vlastela u početku je bila uz Uroša Nejakog. Siniša je držao samo Kostur ali posle smrti Nićifora Drugog i Orsinija, tokom gušenja albanskog ustanka, iskoristio je povoljne prilike i proširio svoje carstvo.

Srpska vlastela i crkva shvativši da ne mogu da biju Uroševe bitke, odlučuju da ga prihvate. Simeon Uroš Paleolog „Car Romeja, Srba i cele Albanije” oženio se Tomaisom Orsini, iz stare rimske vlastelinske kuće, kćerkom Jovana II Orsinija. Ona mu je 1350. godine rodila sina Jovana Uroša.

Jovan je nasledio Sinišu između 1369-1371. godine, tako da je ovo odmetnuto srpsko carstvo nadživelo ono glavno, Uroša Nejakog koje se ugasilo njegovom smrću 1371. godine.

Car Simeon Siniša imao je još dvoje dece, mlađeg sina Stefana Uroša, koji je bio grof Farsale i kćerku Mariju Angelinu koja se udala  za Tomu Preljubovića, zvanog Albanoubica, koga su ubili arbanaškoj zaveri u Janjini.

 

 

Car Jovan Uroš, bratić Dušana Silnog bio je oženjen kćerkom Radoslava Hlapena, zapovednika Bera i čuvenog Dušanovog vojskovođe.

Imali su petoro dece: sinove Konstantina, Mihaila i Dimitrija, te ćerke Jelenu i Asasinu.

Vladao je samo Tesalijom, ali ne zadugo jer samo posle nekoliko godina abdicirao u korist svog rođaka Aleksija Anđela Filantropena i zamonašio se u Preobraženjskom manastiru Veliki Meteor koji je podigao njegov otac.

Odrekao se prestola i uzeo je monaško ime Joasaf, ali je ostao i bogat i uticajan. Pomogao je sestri Mariji da zadrži vlast u svojim oblastima nakon atentata na Tomu Preljubovića. Obnavljao je stare i podizao nove kelije na Meteorima, na kraju postao i vođa čitave monaške zajednice.

Pomagao je mnogo manastir Veliki Meteor da je sa svetim Atanasijem ubrojan u ktitore manastira, što se upisano u manastirske povelje, i naslikano na svetim ikonama i freskama.

Osim ovog manastira, pomagao je i sve druge manastire u Meteorima štiteći ih svojim carskim poveljama i obilatim darovima. Zbog toga su Meteori, to čudo na visokim stenama kojima se diči cela Grčka zapravo najvećim delom zadužbina Nemanjića.

Turci su 1394. godine zauzeli Tesaliju, a Jovan Uroš se sklanja na Svetu goru, gde boravi nekoliko godina u manastiru Vatoped. Sedam godina kasnije vraća se u Visoke Meteore, gde i umire 1422. godine.

Njegove mošti počivaju, zajedno sa moštima Svetog Atanasija Meteorskog, u njihovom manastiru Preobraženja gospodnjeg – Velikom Meteoru.

Njegovom smrću ugasila se carska Sveta loza Nemanjića, a Srpska pravoslavna crkva Jovana Uroša proslavlja kao sveca 20. aprila, po starom kalendaru.

Izvor: volimdaznam, Nikola Trklja

Komentari(0)

Loading