UNUK ZMAJA OD NOĆAJA Danas ime Nikole Čupića nosi jedna kratka ulica na Zvezdari
Artiljerijski kapetan, humanista, vizionar, šahista, pronalazač, erudita, odgajivač najboljih rasnih konja – sve to bio je Nikola Čupić, unuk Zmaja od Noćaja i najmlađi srpski zadužbinar.
Rođen je u Šapcu 1834. u porodici Kurtović, a na sugestiju kneza Aleksandra Karađorđevića uzeo je dedino prezime Čupić.
Vasilija, njegova majka, bila je ćerka Stojana Čupića, čuvenog Zmaja od Noćaja, i to je bio razlog zašto se Nikola upisuje u artiljerijsku školu u Beogradu, a potom je 1856. godine i završava. Izdvajao se znanjem iz matematike i nacrtne geometrije. U službi kneza Mihaila bio je proizveden u čin kapetana prve klase.
Književni fond Čupićeve zadužbine
Možda vas zanima:
NI BEOGRAD NI KRAGUJEVAC VEĆ "MALI PARIZ" U ovom srpskom gradu prvi put su se začuli nežni tonovi klavira, a on ga je doneo!
Prvi klavirski tonovi u Srbiji nisu se začuli ni u najvećem srpskom gradu, ni u tadašnjoj prestonici Kragujevcu.
ODAKLE ŠAPČANIMA NADIMAK ČIVIJAŠI Zanimljiva priča krije se iza naziva za stanovnike ovog mačvanskog grada!
Čivija - turska reč, znači klin, naročito drveni klin. Udariti čiviju - nasamariti nekog, prevariti, podvaliti.
Možda vas zanima:
NI BEOGRAD NI KRAGUJEVAC VEĆ "MALI PARIZ" U ovom srpskom gradu prvi put su se začuli nežni tonovi klavira, a on ga je doneo!
Prvi klavirski tonovi u Srbiji nisu se začuli ni u najvećem srpskom gradu, ni u tadašnjoj prestonici Kragujevcu.
ODAKLE ŠAPČANIMA NADIMAK ČIVIJAŠI Zanimljiva priča krije se iza naziva za stanovnike ovog mačvanskog grada!
Čivija - turska reč, znači klin, naročito drveni klin. Udariti čiviju - nasamariti nekog, prevariti, podvaliti.
Možda vas zanima:
NI BEOGRAD NI KRAGUJEVAC VEĆ "MALI PARIZ" U ovom srpskom gradu prvi put su se začuli nežni tonovi klavira, a on ga je doneo!
Prvi klavirski tonovi u Srbiji nisu se začuli ni u najvećem srpskom gradu, ni u tadašnjoj prestonici Kragujevcu.
ODAKLE ŠAPČANIMA NADIMAK ČIVIJAŠI Zanimljiva priča krije se iza naziva za stanovnike ovog mačvanskog grada!
Čivija - turska reč, znači klin, naročito drveni klin. Udariti čiviju - nasamariti nekog, prevariti, podvaliti.
Književni fond “Čupićeva zadužbina” činile su kuća u Šapcu i 16.000 dinara u zlatu. Tako je krenula da se realizuje njegova poslednja volja – počeo je da izlazi jedan od najboljih srpskih književnih almanaha tog vremena na ovim prostorima “Godišnjica Nikole Čupića”.
Nakon Čupićeve smrti, 1870. godine, po otvaranju njegovog testamenta, 1871. osnovana je komisija koja će realizovati njegovo zaveštanje. Ova komisija kasnije prerasta u Odbor zadužbine Nikole Čupića. U njega su ušli velikani srpske kulture i prosvete.
Na prvom zvaničnom sastanku Odbora, koji je održan 22. decembra 1874, prihvaćeno je konačno stanje zaostavštine i doneta Uredba Odbora Zadužbine.
Tokom godina trajanja ostavinskog spora, imovina Zadužbine se uvećava, pa je zabeleženo da je 1875, kada i počinje svoj dugogodišnji značajni rad, Fond zadužbine imao kapital od 6.000 dukata cesarskih.
Objavljene 33 knjige i 50 “Godišnjica”
Prvih godina rada Zadužbina Nikole Čupića izdavala je pretežno patriotske i edukativne sadržaje, kao i segmente iz oblasti popularne nauke. Potom se pažnja usmerava na književnost i naučne radove.
Za vreme rada Zadužbine objavljene su 33 knjige posebnih izdanja i 50 “Godišnjica”. Odbor je okupljao tada najvažnije ljude srpske kulture i nauke, kao što su Kosta Protić, Josif Pančić, Čedomilj Mijatović, a jedan od uslova je bio da članovi odbora moraju da budu “književnici sa stanom u Beogradu”.
Rad u Odboru Zadužbine je bio dobrovoljan i bez naknade.
Danas ime Nikole Čupića nosi jedna kratka ulica na Zvezdari.
“Grudobolna” bolest mu prerano okončala život
Kao ugledan građanin oženio se ćerkom gospodara Jovana Obrenovića, Herminom ili Đermilom, kako su je zvali. Međutim, posle sedam godina, brak je propao i razveden je uz dozvolu Crkve. Već u to vreme bilo mu je ozbiljno načeto zdravlje i lekari otkrivaju da boluje od tuberkuloze.
Lekari tog vremena smatrali su da suv i topao vazduh može da izleči “grudobolne”, pa se Nikola preko Francuske doseljava u Alžir i nastanjuje u Oranu. Uz visoke temperature i klimu koja ni u kom slučaju ne pogoduje plućnim bolesnicima, Nikola Čupić umire 31. januara 1870. u svojoj 34. godini.
Tokom 1907. Odbor “Ćupićeve zadužbine” pokušavao je da u Oranu pronađe posmrtne ostatke Nikole Čupića, kako bi bili preneti u Srbiju. Međutim, razorni zemljotresi u dobroj meri sravnili su sa zemljom Oran, a sa njim i groblje na kome je sahranjen Nikola.
Tako se ni danas ne zna gde su mošti najmlađeg srpskog zadužbinara.
Izvor: 24 sedam
Tužan kraj najmlađeg srpskog vojvode: Borio se u 6 ratova, stradao na najgori način! (FOTO)
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj
PEŠKE NA PUT DUG 1150 KILOMETARA Sjajni NIKOLA ROKVIĆ svoje pešačenje prinosi bolesnoj deci i obnovi dečje onkološke bolnice
Nikola Rokvić je danas 22.aprila krenuo peške ispred Hrama Svetog Save na Eginu. Nikolu su na ovaj put ispratili porodica, prijatelji, sveštenstvo i saradnici - napisano je na Instagram profilu "arhiepiskopijatv".
PRVI DORĆOLAC NEANDERTALAC? Profesor Đorđe Jovanović verovao je da je baš ovde nađena lobanja pračoveka!
Trag prvih ljudi u Beogradu pronađen je na Dorćolu? Nekada je ravnicu severno od Beograda ispunjavalo more, a danas se na tom mestu uzdiže Beograd...
EVO KAKO JE ŽIVELA ĆERKA I DVOJE USVOJENE DECE MIHAJLA PUPINA: Red udaje, red razvoda i to u ono vreme... (FOTO)
O životu jedine ćerke i dvoje usvojene dece Mihajla Pupina, zna se vrlo malo. Ovo su svi podaci do kojih smo mogli doći
SLAVNA PROŠLOST GRADA Bio je centar provoda, kafanu Amerika je posetio čak i Gavrilo Princip, a EVO kako je doživeo ekspanziju
Period istorije Starog Šapca se vezuje za vreme od 1816. do 1914. godine, od dolaska Jevrema Obrenovića u Šabac do početka Prvog svetskog rata.
Komentari(0)