NAJLEPŠA ZGRADA U BEOGRADU Kako je izgrađena palata Rosija ili čuveni hotel Moskva
Gradnja palate je otpočela u proleće 1905. godine, a svečano je otvorena 14. januara 1908. godine. Bila je najveća privatna zgrada u Kraljevini Srbiji, nalazila se na stotinak metara od kraljevskog dvora, na Terazijama. Građevina je na svojim zidovima imala natpis Palata Rosija.
Gradnja palate je počela u martu 1905. godine. U temelje su postavljene 82 drvene grede duge po pet metara i debele po 30 centimetra, zatim 30 vagona varenog gvožđa u šipkama dugim po devet metara, 10 vagona tvrdog ripanjskog kamena. Preko toga postavljena je betonska ploča debela 2,2 metra. Zidanjem ciglama otpočelo je tek u proleće 1906. godine. Radove je izvodio građevinar Karlo Knol sa zidarima iz Crne Trave. Nadzorni inženjer bio je arhitekta Jovan Ilkić.
Radovima za armirani beton rukovodio je arhitekta Matija Šnajder. Površina spoljašnjih zidova od prvog sprata do krova obložena je žućkastim pločicama a ukrašena ornamentima zelene boje. Keramička obloga je doneta iz Pečuja, iz fabrike Žolnai u kojoj se i danas čuvaju kalupi pomoću kojih je izlivena. Zgrada je zidana u stilu secesije.
Zgrada hotela Moskva dostigla je visok stepen stilske emancipacije ovog perioda i približila se postavkama moderne arhitekture. Zidna platna oslobođena su horizontalnih podeonih venaca, plastike oko otvora, lizena i pilastera. Upotreba mermera, keramičkih pločica i fajansa za oplatu fasade označilo je prihvatanje secesijskih postavki o upotrebi novih, plemenitih i trajnijih materijala.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Možda vas zanima:
DANAS CENTAR BEOGRADA, A NEKADA PERIFERIJA Da li znate da je Vračar nekada obuhvatao 20 sela i bio najmnogoljudniji deo grada?
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka. Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
JEDNA OD NAJSTARIJIH KUĆA PRESTONICE Zgrada koja dokumentuje razvoj Beograda i njegovog oslobađanja od Turaka
Po ondašnjim gradskim pričama ona je bila namenjena turskom agi i njegovom haremu.
Većim delom slobodne površine fasada obložene su zelenim keramičkim pločicama po čemu zgrada spada među retke u Beogradu sa hromatskom fasadom. Preokret u beogradskoj secesiji obeležila je zgrada osiguravajućeg društva Rosija, hotel Moskva.
OVO JE POSLEDNJI POTOMAK VUKA KARAŽDIĆA: Umro je 1979. godine, da li ste nekada ČULI ZA NJEGA?
Nakon propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine, Vuk Karadžić je kao i mnogi Srbi iz ustaničke Srbije izbegao u susednu Austriju
Kada donesete kući novu flašu maslinovog ulja iz prodavnice, ovo je prva stvar koju treba uraditi
Za ove korisne primene maslinovog ulja u kući sigurno niste znali.
ISKUSNI KUVAR OTKRIO KAKO SE PRAVI NAJUKUSNIJA KUPUS SALATA: Ovo ni prave domaćice nisu znale, evo u čemu je caka
Verujemo da o tome nikada niste razmišljali
ZBOG ČEGA BI PERŠUN TREBALO DA BUDE DEO SVAKODNEVNE ISHRANE: Začin koji nije samo dodatak ukusa
Peršun je široko rasprostranjena biljka u američkoj, evropskoj i bliskoistočnoj kuhinji
NIŠLIJA POHUJE ZOVU I PRAVI ZDRAVE SALATE: Bio je KUVAR na Hilandaru, a pokazao je i TRIK za OSVEŽENO LICE (VIDEO)
Neša Travka na svojim snimcima pohuje koprivu, zovu, čuvarkuću stavlja u salate
Komentari(0)