BAROK NA SRPSKI NAČIN Bio je prvi Srbin koji je pisao i objavljivao stihove, a mi ne znamo ni gde mu je grob
Zaharije Stefanović Orfelin (Vukovar, 1726 — Novi Sad, 19. januar 1785) bio je srpski pesnik, istoričar, bakrorezac, barokni prosvetitelj, graver, kaligraf, enolog, pisac udžbenika i pravoslavni teolog.
Zaharije Orfelin je autor prvog srpskog bukvara iz 1767. po kojem su učile brojne generacije dece.
Drugo izdanje bilo je 1797.
Autor je i prvih udžbenika latinskog jezika.
Njegovo najopsežnije delo je „Žitije Petra Velikog“ (Venecija, 1772.) u kome je video prosvećenog monarha, filozofski ideal 18. veka.
Napisao je i prvi srpski „Večiti kalendar“ 1780, štampan u Beču 1783, gde uz standardne kalendarske podatke daje i obimno poglavlje o astronomiji.
Rođen je u srpskoj porodici u Vukovaru 1726. godine, u periodu posle Bečkog rata (1683–1699). Otac mu se zvao Jovan.
Prvo Orfelinovo objavljeno delo je Kratkoje o bogopodobajuštem telu i krovi Hristovoj pokloneniji i vremenitoga nastavljenija, nastalo tokom njegovog službovanja (pisar) kod mitropolita Nenadovića 1758. godine.
Pretpostavlja se da se obučavao u Budimu i Beču kao i da se nakandno sam učio u Novom Sadu.
Sveti Đorđe sa izgledom manastira Senđurđa iz 1767. godine.
Zaharія Orfelinъ Cesaro-Kralevskoй Rѣznago Hudožestva Akademіi Členъ grыdorovalъ je Orfelinov rad iz 1760. za koji istoričar umetnosti Dinko Davidov smatra da je taj bakrorez bio ”neka vrsta specijalističke vežbe” na osnovu kojeg ga je Jakob Šmucer primio za počasnog člana bečke bakrorezačke akademije 1767. godine.
Orfelin je službovao kod vladike Vićentija Jovanovića Vidaka u Temišvaru do 1764. Potom odlazi u Veneciju gde radi kao korektor srpskih knjiga u štampariji Dimitrija Teodosija. Smatra se da je iz Venecije povremeno putovao u Beč.
Kao pesnik, Orfelin je najznačajnija pojava u srpskoj poeziji 18. veka. Napisao je desetak dužih pesama, od kojih je najznačajnija Plač Serbiji (Plač Srbije, 1761) u dve verzije, narodnoj i crkvenoslovenskoj.
Zapazio je veliki značaj lekovitog bilja i napisao “Veliki srpski travnik” u kojoj je obradio oko 500 biljaka, stavljajući uz svaku latinski i narodni naziv. Osim toga, za svaku biljku je naveo podatke o lekovitim dejstvima i terapijama.
Bio je uspešan i kao slikar, kaligraf i bakrorezac, uradio je više dela u bakrorezu. Jedno od njih predstavlja Svetog Savu.
Izvor: vikipedija
Tito bez Milke nije leteo, bila je njegova lična stjuardesa, ali i žena koja je čuvala tajne: "Stajala sam iznad Jovanke kad su je isekli nožem u avionu"
Jovanka Broz, prva dama SFRJ, provela je decenije u relativnom siromaštvu, a stjuardesa Milka Jakulić otkriva dirljive trenutke iz njenog života.
Jedan uređaj u kući svi bacamo, a on sadrži u sebi ČISTO ZLATO: Parice mogu da vam kaplju, ako znate za ovu stvar
Uprkos tome, čak 80% elektronskih otpada nikada ne stigne do strukturisanog reciklažnog sistema
Jedan zaboravljeni napitak čisti creva kao rukom i vraća energiju: Pijte ga svaki dan, bolji je i od probiotika
Napitak koji je (pre)dugo bio zanemaren
PUCNJI U KOŠUTNJAKU ZAUSTAVILI SU SRBIJU Knez Mihailo ubijen tokom šetnje, a njegovo telo je BRUTALNO ISKASAPLJENO
Knez Mihailo Obrenović jedan je od najznačajnijih srpskih vladara. Na prestolu Kneževine Srbije sedeo je u dva navrata - od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. Prvi put nakon smrti svog brata Milana, a drugi put nakon smrti svog oca Miloša.
DA LI JE OVO NAJSMEŠNIJA SCENA U ISTORIJI SLAGALICE? Srbija i dan danas PLAČE, SPREMITE SE (VIDEO)
Podsetimo se jedne od možda najsmešnijih situcija u istoriji ovog kviza
Komentari(0)