NIKO NIJE PISAO TAKO LEPO O SRBIMA KAO OVA AUSTRALIJANKA “Kad god smo ugledale šajkaču srpskog vojnika, to nam je govorilo ... "
Jedan deo Prvog svetskog rata na Solunskom frontu je provela i Stela Majls Franklin koja će kasnije postati jedna od najpoznatijih književnica u Australiji.
Od jula 1917. do februara 1918. radila je kao kuvarica i negovateljica pri “Bolnici škotskih žena”, a kako je od svih Saveznika najviše kontakta imala sa Srbima o njima je ostavila predivne zapise koje je kasnije objavila u knjizi “Šest meseci među Srbima”.
Po oceni mnogih istraživača niko ni pre ni posle nije “tako toplo i iskreno” pisao o Srbima kao što je to učinila Stela.
Možda vas zanima:
TERAZIJSKA ČESMA NIJE UVEK BILA NA SADAŠNJEM MESTU Podigao je knez Miloš Obrenović u čast svog povratka na presto
Terazijska česma predstavlja jedan od najpoznatijih simbola Beograda, i nalazi se na istoimenom trgu ispred kultnog beogradskog hotela Moskva.
TUŽNA STRANA VELIKOG RATA Ovo je autentično i potresno pismo jedne srpske majke sinu na frontu
Majke i sestre onih koji su otišli da brane otadžbinu u Velikom ratu danonoćno su se molile za njihovo spasenje, a kao svedok ove dirljive borbe koja se odvijala daleko iza fronta danas je ostalo jedno pismo…
Možda vas zanima:
TERAZIJSKA ČESMA NIJE UVEK BILA NA SADAŠNJEM MESTU Podigao je knez Miloš Obrenović u čast svog povratka na presto
Terazijska česma predstavlja jedan od najpoznatijih simbola Beograda, i nalazi se na istoimenom trgu ispred kultnog beogradskog hotela Moskva.
TUŽNA STRANA VELIKOG RATA Ovo je autentično i potresno pismo jedne srpske majke sinu na frontu
Majke i sestre onih koji su otišli da brane otadžbinu u Velikom ratu danonoćno su se molile za njihovo spasenje, a kao svedok ove dirljive borbe koja se odvijala daleko iza fronta danas je ostalo jedno pismo…
Možda vas zanima:
TERAZIJSKA ČESMA NIJE UVEK BILA NA SADAŠNJEM MESTU Podigao je knez Miloš Obrenović u čast svog povratka na presto
Terazijska česma predstavlja jedan od najpoznatijih simbola Beograda, i nalazi se na istoimenom trgu ispred kultnog beogradskog hotela Moskva.
TUŽNA STRANA VELIKOG RATA Ovo je autentično i potresno pismo jedne srpske majke sinu na frontu
Majke i sestre onih koji su otišli da brane otadžbinu u Velikom ratu danonoćno su se molile za njihovo spasenje, a kao svedok ove dirljive borbe koja se odvijala daleko iza fronta danas je ostalo jedno pismo…
Delove njenih impresija danas je moguće pronaći i u knjizi "Veliki dani Srbije 1914-1918" Adama Stošića, a evo nekoliko Stelinih zabeleški o srpskim vojnicima:
“Kad god smo ugledale šajkaču srpskog vojnika, to nam je govorilo da imamo braću i zaštitnike junake. Prvi put sam srela Srbe u tramvaju i bila sam oduševljena kako jedino oni ustupaju mesto ženama, a meni su se uvek obraćali sa: “Sestro, izvolite!”
Vojislav, bled i iznuren malarijom kazivao mi je da ih je majka poslala petoricu u rat i ako bude sreće, vratiće se četvorica.
...
Milan je bio šofer i bio je rođeni džentlmen, lep, uredan, sa divnim manirima. Osmehom je razoružavao i svaka “sestra” bi se osećala kao grofica kada bi je pozdravio.
...
Podnarednik Miša Radoičić je svetiljkom sačekivao svoje “sestre” kad bi se vraćale vozom iz Soluna gde su provodile slobodno veče jednom nedeljno. Ja sam se osećala kao princeza pod njegovom dostojanstvenom zaštitom...
…
Imala sam sreću da mi je šef bio pukovnik Čedomir Đorđević, hirurg. Bio je veoma ljubazan, pristupačan, kao i svi Srbi, često smo razgovarali na nekoliko jezika. Pozvao me je na slavu, Aranđelovdan, posle rata.”
Zbog teške malarije, Stela je na kraju morala da napusti front . Vratila se u London na lečenje, ali je u svojim pismima zapisala: “Moje srce je još u bolnici među Srbima, koji su me zadužili pažnjom i zahvalnošću za ono što sam im pružila”.
(Izvor: Istorijski zabavnik)
MNOGI Ljudi veruju da izgled noktiju može otkriti mnogo o zdravlju, a neki i u njihovu magijsku moć...
Nokti imaju posebno mesto u različitim kulturama i verovanjima širom sveta, kod nas se često pominju u kontekstu magijskih rituala i, u astrologiji, a mnogi lekari tvrde da njihov izgled može otkriti dosta o našem zdravlju.
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
Naši stari su ih smatrali rajskim voćem, evo zašto smokve treba jesti svaki dan
Iako su nam tokom godine dostupne suve smokve, ipak one sveže ništa ne može zameniti. Slatke, mesnate plodove možete zamrznuti, pa ih kasnije koristi za kolače i štrudle, ali i džemove.
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA Na rame mu je sletela ptičica...
Vladao je Srbijom u jednom od najtežih perioda u njenoj istoriji, neposredno nakon Kosovske bitke, i važio najboljeg viteza i vojskovođu, a njegova književna dela ga čine jednim od najvećih srpskih književnika u srednjem veku.
KORA KROMPIRA Bacamo je, a ima mnogo korisnih namena, kozmetičkih i drugih, pročitajte kojih, oduševiće vas!
Kora krompira ne predstavlja samo otpad koji nam ostaje nakon čišćenja. Budući da je bogata vlaknima i da sadrži vitamine B i C, gvožđe, kalcijum i kalijum, kao i druge hranljive materije, široki spektar primene kore od krompira je neizostavan.
Komentari(0)