Da li su kućni ljubimci postali ‘nova deca’? Ovo je jedina prava istina iza trenda koji je zapalio sve žive
U savremenom društvu, sve više pojedinaca i parova odlučuje da svoj emotivni i roditeljski potencijal ne usmeri ka deci – već ka kućnim ljubimcima. Psi, mačke, pa čak i papagaji i kunići dobijaju tretman koji je do pre samo nekoliko decenija bio rezervisan isključivo za ljudsku decu: slave rođendane, nose odeću, imaju svoje profile na društvenim mrežama i putuju na more.
Iako nekima ovaj trend izgleda kao prolazna moda ili čak iskrivljena slika vrednosti, on otvara mnogo dublja pitanja.
Promena vrednosnog sistema
Nekada su brak i potomstvo bili podrazumevani tok života. Danas, s porastom individualizma, ekonomskom nesigurnošću, urbanizacijom i promenama u porodičnim strukturama, sve više ljudi redefiniše šta znači biti ispunjen i srećan. Kućni ljubimac nudi bezuslovnu ljubav, društvo, rutinu – ali i prostor za brigu i emocionalno investiranje.
Ljubimci kao emocionalna uteha
Za mnoge, pas ili mačka nisu samo zamena za dete, već terapeutski partneri. Ljubimci pomažu u borbi protiv usamljenosti, anksioznosti i depresije. U vremenu u kojem su veze sve krhkije, a svet ubrzan i neizvestan, ljubimci postaju sidro – stvorenja kojima ne treba objašnjavati ko si, šta osećaš, ni zašto ti je potreban zagrljaj bez reči.
Biološki instinkt ili svesni izbor?
Neki će reći da je uloga roditelja u ljudskoj prirodi i da je potreba za negovanjem deteta duboko ukorenjena u nama. Ali isto tako, sve veći broj ljudi svesno bira život bez dece – ne zato što ne mogu, već zato što ne žele. Umesto toga, odlučuju da budu „mame“ i „tate“ svojim krznenim (ili pernatim) saputnicima.
Kritike i nerazumevanje
Oni koji ljubimce tretiraju kao decu neretko se suočavaju s osudom okoline – da su sebični, nezreli ili da beže od odgovornosti. Ipak, pitanje nije ko je „u pravu“, već šta za koga znači ljubav, briga i ispunjen život.
Na kraju – da li kućni ljubimci mogu zameniti decu?
Za neke – potpuno. Za druge – nikako. A za treće – predstavljaju sasvim drugačiji, ali podjednako snažan oblik emocionalne povezanosti.
U svetu koji se menja, možda je vreme da redefinišemo i naše poimanje roditeljstva, pripadnosti i ljubavi. Jer porodica nije nužno određena genetikom – već nežnošću, pažnjom i uzajamnom odanošću.
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(0)