Tajnopis bosiljka: Zašto su žene u Šumadiji sadile bosiljak ispred kuće „u obliku krsta“
U mnogim selima centralne Srbije, bosiljak se nije sadio nasumično. Žene su ga pažljivo sadile u obliku krsta, kvadrata ili polumeseca, verujući da biljka ne samo da miriše i leči, već i čuva kuću od bolesti, nesloge i zlih misli.
 
                                Bosiljak je u srpskoj tradiciji poznat kao sveta biljka – koristi se u crkvi, na slavama, kod krštenja i u obredima blagosiljanja. Ali u narodnom sloju običaja, posebno u Šumadiji i Pomoravlju, bosiljak je imao još jednu ulogu – bio je tihi čuvar kuće. Nije se sadila samo jedna biljka, niti bilo gde. Sadile su ga žene, u pravilnim oblicima – najčešće u obliku krsta ispred ulaznih vrata, jer se verovalo da takav bosiljak ne samo da miriše, već vidi i pamti.
Bosiljak kao biljka čuvar
U seoskim domaćinstvima, gde su vrata često bila otvorena, a reči ulazile i bez pitanja, bosiljak je bio postavljen kao prvi filter.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                                                                                                                                
Možda vas zanima:
 
            Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
 
            Zaboravljene svete biljke kod Srba: Koji cvet “čuje molitvu” i zašto se dren nije sadio u zlo doba
U narodnom verovanju Srba, biljke nisu bile samo ukras ni lek – već živa bića s dušom. Neke su imale moć da prenesu molitvu, druge da čuvaju kuću, a treće da “zatvore” bolest. Najpoštovanije među njima bile su dren, zdravac, bosiljak i pelin.
Možda vas zanima:
 
            Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
 
            Zaboravljene svete biljke kod Srba: Koji cvet “čuje molitvu” i zašto se dren nije sadio u zlo doba
U narodnom verovanju Srba, biljke nisu bile samo ukras ni lek – već živa bića s dušom. Neke su imale moć da prenesu molitvu, druge da čuvaju kuću, a treće da “zatvore” bolest. Najpoštovanije među njima bile su dren, zdravac, bosiljak i pelin.
Možda vas zanima:
 
            Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
 
            Zaboravljene svete biljke kod Srba: Koji cvet “čuje molitvu” i zašto se dren nije sadio u zlo doba
U narodnom verovanju Srba, biljke nisu bile samo ukras ni lek – već živa bića s dušom. Neke su imale moć da prenesu molitvu, druge da čuvaju kuću, a treće da “zatvore” bolest. Najpoštovanije među njima bile su dren, zdravac, bosiljak i pelin.
Možda vas zanima:
 
            Pletenje venaca od bosiljka i zvezdana: Zaboravljena letnja praksa protiv uroka i vrućine
U avgustu, kad sunce prži, a bilje miriše najjače, srpska sela su vekovima imala jedan poseban, tih običaj – pletenje venaca od bosiljka, zvezdana, nevena i kantariona. Ovi mirisni krugovi nisu bili samo ukras: verovalo se da imaju moć da štite dom od zla, decu od uroka i starije od letnje nemoći.
 
            Zaboravljene svete biljke kod Srba: Koji cvet “čuje molitvu” i zašto se dren nije sadio u zlo doba
U narodnom verovanju Srba, biljke nisu bile samo ukras ni lek – već živa bića s dušom. Neke su imale moć da prenesu molitvu, druge da čuvaju kuću, a treće da “zatvore” bolest. Najpoštovanije među njima bile su dren, zdravac, bosiljak i pelin.
Najčešće su se sadila četiri busena – u obliku krsta – s idejom da štite sve četiri strane sveta koje gledaju ka kući.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                U kućama gde je bilo bolesnih, buseni su sadjeni i u krug, za „zatvaranje bolesti u zemlju“.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Ko je sadio, i kad
Bosiljak se sadio isključivo ženskom rukom – i to ujutru, na svetli dan, najčešće na Đurđevdan, Ivanjdan ili na dan slave.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Pre sadnje se ćutalo. Nisu se govorile velike rečenice. Samo šapat – ili ni to.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Verovalo se da ako se bosiljak posadi s mirom – mir će i da čuva.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
U nekim selima, posebno oko Topole, starije žene bi rekle: „Gledaj kako ti bosiljak stoji – ako se raširi, kuća diše.“
Znakovi koje bosiljak „daje“
Ako bosiljak brzo porumeni, osuši se ili krivo raste – govorilo se da nešto nije čisto pred kućom.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Nije se krivila biljka – nego se tražilo šta je ušlo u dom, a nije pozvano.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Nekad bi se stari busen iskopao, a zemlja prosula „dalje od pogleda“ – da se oslobodi onoga što je zadržano.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Bosiljak danas – dekoracija ili čuvar?
Danas bosiljak često kupujemo u saksiji, stavljamo na prozore, u kuhinje.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                Retko ga sadimo s razlogom, još ređe ga gledamo kao nekoga ko pamti, a ne samo miriše.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Ali još uvek, kad prođemo pored busena zdravog, punog, jakog bosiljka –
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                osećamo da nije samo biljka.
                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Jer u zemlji gde su žene sadile tiho, i biljke znaju da ćute – ali čuvaju.
 
            Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
 
            Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
 
            Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
 
            Čaj od ove biljke je ČISTO ZLATO: Može da REGULIŠE NIVO ŠEĆERA U KRVI, jača imunitet, OBILUJE VITAMINIMA i mineralima!
Obavezno popijte jednu šolju ovog napitka dnevno
 
            Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
 
                 
             
            
Komentari(0)