PO KOME ENGLEZOVAC I MAKENZIJEVA NOSE IME Stranac koji je pomagao Srbima kada im je bilo najteže

Aleksandar Stanojevic

20:00

Zanimljivosti 0

Kako je uvideo da se beogradska varoš širi na istok ka vračarskom brdu, on je svoje zemljište isparcelisao i prodavao po povoljnim cenama.

PO KOME ENGLEZOVAC I MAKENZIJEVA NOSE IME Stranac koji je pomagao Srbima kada im je bilo najteže
Foto: Wikipedia

 

Pojedini delovi Beograda su u prošlosti dobili imena koja nose do dan danas, ali su razlozi po kojima su dobili ime zaboravljeni. Deo Vračara nosi nadimak „Englezovac“, a malo ljudi zna zašto.

Zanimljivo je da osoba po kojoj je „Englezovac“ dobio ime nije bila Englez, već Škot. Fransis Makenzi je njegovo ime. Bio je član Nazarećanskog bratstva, a u Beograd je došao na poziv Čedomilja Mijatovića sa kojim je bio dobar prijatelj.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Foto: Wikipedia

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Makenzi je došao u Srbiju u vreme ratova protiv Turaka, kada je Srbiji bila potrebna pomoć. Potrošio je hiljade funti podržavjući udovice i siročad palih srpskih vojnika. Otkupio je močvarni deo na periferiji Beograda koji je bio poznat kao „Simićev majur“. Tu je planirao da isuši močvaru i ima svoj posed na kome bi živeo i prihodovao. Kako je uvideo da se beogradska varoš širi na istok ka vračarskom brdu, on je svoje zemljište isparcelisao i prodavao po povoljnim cenama, pa čak i na kredit, parcele namenjene za kuće.

Tako je deo na kome će kasnije iznići hotel Slavija i istoimeni trg dobio svoje oblike, a Beograđani su mu dali nadimak „Englezovac“ iako je Makenzi bio Škot. Danas i jedna ulica nosi ime ovog velikog dobrotvora koga je Čedomilj Mijatović opisivao kao „najljubaznijeg, najpobožnijeg, najispravnijeg i najmilosrdnijeg među ljudima.”

kantarion

Zašto su naši preci verovali u moć kantariona

Zanimljivosti

14:00

4 septembar, 2025

Na sunčanim obroncima, livadama i pored puteva širom Srbije raste kantarion – biljka sitnih žutih cvetova koja je vekovima smatrana čudotvornom. U narodnoj medicini koristila se i za lečenje rana i opekotina, i za tugu i nemir duše.

kućni prag

„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena

Zanimljivosti

12:00

4 septembar, 2025

U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.

Komentari(0)

Loading