PO KOME ENGLEZOVAC I MAKENZIJEVA NOSE IME Stranac koji je pomagao Srbima kada im je bilo najteže

Aleksandar Stanojevic

20:00

Zanimljivosti 0

Kako je uvideo da se beogradska varoš širi na istok ka vračarskom brdu, on je svoje zemljište isparcelisao i prodavao po povoljnim cenama.

PO KOME ENGLEZOVAC I MAKENZIJEVA NOSE IME Stranac koji je pomagao Srbima kada im je bilo najteže
Foto: Wikipedia

 

Pojedini delovi Beograda su u prošlosti dobili imena koja nose do dan danas, ali su razlozi po kojima su dobili ime zaboravljeni. Deo Vračara nosi nadimak „Englezovac“, a malo ljudi zna zašto.

Zanimljivo je da osoba po kojoj je „Englezovac“ dobio ime nije bila Englez, već Škot. Fransis Makenzi je njegovo ime. Bio je član Nazarećanskog bratstva, a u Beograd je došao na poziv Čedomilja Mijatovića sa kojim je bio dobar prijatelj.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Foto: Wikipedia

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Makenzi je došao u Srbiju u vreme ratova protiv Turaka, kada je Srbiji bila potrebna pomoć. Potrošio je hiljade funti podržavjući udovice i siročad palih srpskih vojnika. Otkupio je močvarni deo na periferiji Beograda koji je bio poznat kao „Simićev majur“. Tu je planirao da isuši močvaru i ima svoj posed na kome bi živeo i prihodovao. Kako je uvideo da se beogradska varoš širi na istok ka vračarskom brdu, on je svoje zemljište isparcelisao i prodavao po povoljnim cenama, pa čak i na kredit, parcele namenjene za kuće.

Tako je deo na kome će kasnije iznići hotel Slavija i istoimeni trg dobio svoje oblike, a Beograđani su mu dali nadimak „Englezovac“ iako je Makenzi bio Škot. Danas i jedna ulica nosi ime ovog velikog dobrotvora koga je Čedomilj Mijatović opisivao kao „najljubaznijeg, najpobožnijeg, najispravnijeg i najmilosrdnijeg među ljudima.”

Džozefin (Džo) Vajthed

Bogata Kanađanka borila se u srpskoj vojsci kao muško: Na ratište došla kao dobrovoljac sa samo 22 godine, a pucala je bolje od muškaraca

Zanimljivosti

14:00

2 jul, 2025

Kako je krenula okupacija, tako su se njena spretnost sa oružjem i veštine na otvorenom pokazale vitalnijim nego ikada ranije. Kako su se često nalazile na meti krađa očajnih meštana, ratnih zarobljenika i neprijatelja, bolnice za škotske žene regrutovale su Vajthedovu kao "čuvarku" kako bi sprečila svakodnevne pljačke resursa i zaliha.

Komentari(0)

Loading