ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
Nakon neuspeha Prvog srpskog ustanka, knez Miloš je odlučio da ostane u zemlji. U potrazi za sigurnim domom, svoju porodicu prvo je odveo u manastir Nikolje kod kuma igumana Hadži-Atanasija. Posle neuspešnog pokušaja da pridobije Užice, knez Miloš se sa porodicom iz manastira uputio u pećinu pored sela Šarani u Takovu, gde je proveo jesen i početak zime . Zatim su se preselili u kuću Đorđa Ljubičića ispod Kablara. Tokom proleća sledeće godine, Obrenovići su na kratko živeli u Šaranima, gde se u martu mesecu rodila Jelisaveta – Savka, četvrto dete u porodici. Strah, napetost i nesigurnost bili su razlozi zbog kojih je Miloš porodicu poveo na jugoistok Rudnika, u selo Gornja Crnuća.
Iz ovog konaka, knez Miloš je na Cveti 1815. godine izašao u vojvodskom odelu i sa srpskim barjakom okupljenom narodu izgovorio čuvene reči: „Evo mene, a eto vam rata s Turcima.” Po oslobođenju, konak je nekoliko godina služio kao dvor i administrativni centar slobodne Srbije. Pored toga, jedna od najznačajnijih ustaničkih skupština zasedala je upravo u Gornjoj Crnući 19. decembra 1815. godine i izabrala Miloša Obrenovića za „vrhovnog kneza i pravitelja naroda srpskog”, postavila nahijske knezove, članove Narodne kancelarije i donela prvi budžet Srbije.
Gornja Crnuća se može smatrati prvom, ali privremenom prestonicom Srbije. Knez Miloš je tu živeo sa svojom porodicom od 1814. do 1818. godine, sve dok mesto prestonice nije zauzeo Kragujevac.
Možda vas zanima:
Zašto je narod voleo Miloša: Knez koji je znao da zaigra kolo i pohvali domaćina
Miloš Obrenović ostao je upamćen kao vladar koji je umeo da spoji luksuz dvora sa narodnim duhom. Iako je važio za jednog od najbogatijih ljudi Balkana, često je voleo da se pojavi među narodom, da poštuje običaje i pokaže da nije zaboravio odakle potiče...
Tajna blagajna Miloša Obrenovića: Gde je nestalo bogatstvo srpskog kneza
Miloš Obrenović, osnivač dinastije Obrenović i vođa Drugog srpskog ustanka, upamćen je kao neumorni diplomata, mudar vladar, ali i čovek koji je umeo da gomila bogatstvo. Toliko da su ga savremenici nazivali „najbogatijim Srbinom svog vremena“. Međutim, ono što najviše intrigira jesu priče o njegovim tajnim blagajnama i skrivenom zlatu.
Možda vas zanima:
Zašto je narod voleo Miloša: Knez koji je znao da zaigra kolo i pohvali domaćina
Miloš Obrenović ostao je upamćen kao vladar koji je umeo da spoji luksuz dvora sa narodnim duhom. Iako je važio za jednog od najbogatijih ljudi Balkana, često je voleo da se pojavi među narodom, da poštuje običaje i pokaže da nije zaboravio odakle potiče...
Tajna blagajna Miloša Obrenovića: Gde je nestalo bogatstvo srpskog kneza
Miloš Obrenović, osnivač dinastije Obrenović i vođa Drugog srpskog ustanka, upamćen je kao neumorni diplomata, mudar vladar, ali i čovek koji je umeo da gomila bogatstvo. Toliko da su ga savremenici nazivali „najbogatijim Srbinom svog vremena“. Međutim, ono što najviše intrigira jesu priče o njegovim tajnim blagajnama i skrivenom zlatu.
Možda vas zanima:
Zašto je narod voleo Miloša: Knez koji je znao da zaigra kolo i pohvali domaćina
Miloš Obrenović ostao je upamćen kao vladar koji je umeo da spoji luksuz dvora sa narodnim duhom. Iako je važio za jednog od najbogatijih ljudi Balkana, često je voleo da se pojavi među narodom, da poštuje običaje i pokaže da nije zaboravio odakle potiče...
Tajna blagajna Miloša Obrenovića: Gde je nestalo bogatstvo srpskog kneza
Miloš Obrenović, osnivač dinastije Obrenović i vođa Drugog srpskog ustanka, upamćen je kao neumorni diplomata, mudar vladar, ali i čovek koji je umeo da gomila bogatstvo. Toliko da su ga savremenici nazivali „najbogatijim Srbinom svog vremena“. Međutim, ono što najviše intrigira jesu priče o njegovim tajnim blagajnama i skrivenom zlatu.
Ovaj konak je izgrađen 1834. godine u tursko-balkanskom stilu i predstavlja jedan od poslednjih građevinskih i umetničkih tragova Otomanske kulture u Srbiji.
JEDNU PLANINU U SRBIJI MORATE DA POSETITE AKO VOLITE ISTORIJU: Krije drevne tragove prošlosti
Na planini danas postoji više arheoloških nalazišta od koja se najstarija vezuju za starčevačku i vinčansku kulturu
Lisina – zaboravljeni balkon Kopaonika gde ljudi i stoka još dele krov
Na severnim padinama Kopaonika, daleko od ski-centara i turističke buke, nalazi se selo Lisina – mesto tišine, izvora i života koji nije promenio ritam vekovima
Skriveno jezero Vučje kod Vranja: Tihi biser juga Srbije koji još nije otkrio turizam
Na obroncima Besne Kobile, samo 20 minuta od Vranja, nalazi se jezero koje ne zna za gužvu, kafiće i buku – ali zna za mir, tišinu i pogled koji ostaje zauvek
EVO ZAŠTO JE BAŠ NA FRUŠKOJ GORI PODIGNUT TOLIKI BROJ MANASTIRA: Za ovo mesto se vezuju BROJNE LEGENDE!
Bežeći pred Turcima i noseći sa sobom svete knjige, ikone i mošti srpskih svetitelja, narod je u decenijama i vekovima koji su usledili dolazio u fruškogorske manastire i naseljavao se uz njih
Neće više gledati u nebo i moliti se da padne sneg: Durmitor dobija sistem za veštačko osnežavanje - staza na Savinom kuku biće spremna za skijaše
Durmitor veličanstveni, tako neretko nazivaju planinu na severu Crne Gore. Ove godine, za razliku od prethodnih, turistički radnici neće gledati u nebo i nadati se snegu, jer će uz pomoć Ministarstva turizma koje je izdvojilo novčana sredstva, jedna staza na Savinom kuku dobiti dugo očekivano veštačko osnežavanje.
Komentari(0)