SRPSKA MONA LIZA je nastala dva veka pre Davinčijeve: Reč je o FRESKI iz manastira Sopoćani koja već 800 GODINA odoleva vremenu (FOTO)
Remek-delo srednjevekovnde umetnosti, manastir Sopoćani, zajedno sa Starim Rasom prvo je istorijsko nasleđe koje se našlo na UNESCO-voj listi svetske kulturne baštine od 1979. godine. Fresku apostola Filipa porede sa Mona Lizom, a evo i zbog čega.
Nedaleko od izvora reke Raške u blizini Novog Pazara manastir Sopoćane je podigao kralj Stefan Uroš I oko 1265. godine po ugledu na vizantiju, kao porodični mauzolej. Sama crkva manastira posvećena je Svetoj Trojici, a manastir je dobio naziv po slovenskoj reči "sopot", što znači izvor.
Uroševa želja da manastir bude porodični mauzolej nikada nije zaživela. Ni sam kralj nije u njemu bio sahranjen nakon smrti, ipak, u njega je prvo položena kraljeva majka, Ana Dandolo, mletačka princeza i prva srpska kraljica.
Freskopis manastira do danas se ubraja u najlepše na svetu.
O freskopiscima Sopaćana malo se zna, a do danas njihov rad spada u sam vrh srednjovekovnog zidnog slikarstva. Poznato je da je kralj Uroš I unajmio najbolje umetnike tog vremena, koji su u Srbiju stigli iz Carigrada.
Iako vreme nastanka manastira nije precizno poznato, jer je natpis na prstenu tambura kubeta u kome je bilo utisnuto vreme gradnje oštećen, smatra se da je oslikan između 1272. i 1276. godine.
Sveti Dimitrije Sopoćani
Manastirski freskopis spada među najlepše u Evropi, a neke od najpoznatijih fresaka su: Arhijereji se klanjaju Hristu Agnecu, Uspenje Presvete Bogorodice, prikaz mladih kraljeva Dragutina i Milutina, Sveti Apostol Filip…
vikipedija/Sopoćani
Mona Liza dva veka pre Mona Lize
Freska Svetog apostola Filipa na zapadu prozvana “Mona Liza pre Mona Lize” jedna je od najintrigantnijih umetničkih dela na svetu. Nastala čak dva veka pre Mona Lize Leonarda da Vinčija, a u narodu je bila poznata i pod nazivom Lepi Jovan.
Spušteni pogled i tajanstvene sopoćanske oči koje te prate gde god da se pomeriš već skoro osamsto godina odolevaju vremenu i surovim istorijskim događajima, a posetioce manastira ostavljaju bez daha.
Dvesta godina bez krova
U vreme Velike seobe Srba 1690. godine, stadao je i manastir Sopoćani. Pljačkajući po Srbiji, Turci su sa velelepnog manastira skinuli krov, a zub vremena urušio je i kupolu. Ipak freske su delom preživele, a manastir je obnovljen početkom 20. veka.
(Opanak)
SREBRO ZA ZMAЈA: Zašto su Jastrebac zvali "planinom srebra" i kako se kovao novac od plemenitog metala u srcu Srbije
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
Ovo je jedna od najlepših tvrđava u Srbiji: Fetislam na obalama Dunava izgradili Turci nakon što su osvojili Beograd
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Komentari(0)