TAMO GDE SU NAJHLADNIJE ZIME "Srpski Sibir" je idealno mesto za ljubitelje ekstremnih hladnoća (FOTO)

Miloš Milenović

20:00

Turizam 0

Budući da se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, Pešterska visoravan važi za jednu od najvećih evropskih visoravani, a svakako najveću balkansku. Na području opštine Sjenica se nalazi najveći deo Peštera, dok je manji deo na području Tutina i Novog Pazara.

Pešter
Shutterstock

 

Specijalni rezervat prirode „Peštarsko polje“, prostire se na jednoj od najvećih visoravni u Evropi, koju neki nazivaju „srpski Tibet“. Pored ovog naziva, tu je i „balkanski Sibir“, sa jasnim razlogom, jer se temperature tokom zime ovde mogu spustiti i do 40 stepeni ispod nule, podseća City magazine.

A zašto „srpski Tibet“? Zbog brojnih istorijskih, sakralnih i istorijski značajnih spomenika u okolini Peštera, ali i netaknute prirode koja oduzima dah.

Možda vas zanima:

Pešterska visoravan

KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"

Turizam

20:00

22 oktobar, 2025

Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.

Možda vas zanima:

Pešterska visoravan

KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"

Turizam

20:00

22 oktobar, 2025

Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.

Možda vas zanima:

Pešterska visoravan

KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"

Turizam

20:00

22 oktobar, 2025

Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.

Budući da se nalazi na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, Pešterska visoravan važi za jednu od najvećih evropskih visoravani, a svakako najveću balkansku. Na području opštine Sjenica se nalazi najveći deo Peštera, dok je manji deo na području Tutina i Novog Pazara.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @balkanske_lepote_tradicije

Najverovatnije prema slovenskom terminu za pećine, koji glasi peštere, ovo područje je nazvano Pešter. Postoji i mišnjenje da naziv Pešter vodi poreklo od reči „špeš-ter“ iz ilirskog jezika, u značenju „pretežno mračno“.

Inače, Pešterska visoravan važi za najhladniji deo Srbije, a 13. januara 1985. izmereno je -39,5 stepeni celzijusa u selu Karajukića bunari, što je ujedno i najniža temperatura ikada izmerena u zemlji.

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading