Neverovatna zelena oaza na obali Drine: Splavarska pećina čuva tajne starih meštana, do nje uređena šetna staza pa je Bajina Bašta dobila još jednu turističku atrakciju (FOTO)
U bajkovitom Perućcu koji je poznat po istoimenom jezeru, ali i po hidroelektrani „Bajina Bašta“, čuvenoj najkraćoj evropskoj reci Godini i kao mesto gde počinje velika Drinska regata, odnedavno je uređen još jedan lokalitet koji podseća na istoriju ovog kraja ali i omogućava turistima dodatno uživanje u odmoru uz reku Drinu.
Reč je o uređenju šetne staze kod Splavarske pećine koja se nalazi u centru Perućca, baš između lokaliteta sa stećcima koji se nalaze na UNESKO listi zaštićene svetske kulturne baštine i reke Drine.
- Splavarska pećina je jedno od mesta gde su se splavari u prošlosti sklanjali od lošeg vremena ili pravili predah pa nastavljali put splavovima koji su jezdili Drinom. Splavarenje se ovde intezivno odvijalo od sredine XIX veka kao najekonomičniji način za prevoz teške sirove građe iz planinskih predela do većih gradova. Splavarenje je prestalo i hrabri splavari su otišli u prošlost izgradnjom brane u Perućcu koja je tad presekla tok Drine, rekao je za RINU Siniša Spasojević iz TO Tara-Drina.
U čast drinskih splavara u Bajinoj Bašti je pokrenuta najveća turistička manifestacija na vodi, Drinska regata, koja se održava već tri decenije. Na regati od Perućca do Rogačice se svake godine u drugoj polovini jula niz Drinu spusti na hiljade plovila, a među njima i više drvenih splavova koji ovaj put služe za turističke svrhe pa je ovo jedina prilika kada se splavovi mogu opet videti da plove Drinom.
-Uređenje prostora oko Splavarske pećine je još jedan od projekata koji je inicirao Savet korisnika Nacionalnog parka Tara, a JP Nacionalni park Tara ga je realizovao uz finansijsku podršku koju je dala Eurobank direktna. U okviru uređenja prostora kod Splavarske pećine su postavljene i dve informativne table. Na jednoj je tekst o splavarenju i značaju splavarenja u ovom kraju, a na drugoj je priča o čuvenim drinskim splavarima i Drinskoj regati kao najvećoj turističkom manifestaciji u ovom regionu zasnovanoj baš na splavarskim tradicijama. Šetna staza oko pećine je opremljena i klupama od kojih su neke uz samu obalu reke Drine što daje posebnu notu uživanju u letnjim mesecima, dodaje Spasojević.
Splavarska pećina već predstavlja novu nezaobilaznu turističku tačku u destinaciji Tara Drina Bajina Bašta i pravo mesto za susret sa istorijom i predah i uživanje u idiličnom Perućcu.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Komentari(0)