MESTO KAO IZ BAJKE Da li ste nekada posetili "srpski Kolorado", nestvaran prirodni fenomen?

Miloš Milenović

17:00

Turizam 0

Do proglašenja ovog dela parkom prirode mnogi meštani su kopali bigar, tačnije sigu, kako bi ukrasili svoje kuće ili napravili dimnjake koji traju doveka.

MESTO KAO IZ BAJKE Da li ste nekada posetili "srpski Kolorado", nestvaran prirodni fenomen?
Shutterstock

 

Kanjon Temštice, koji se u dužini od osam kilometara pruža od pirotskog sela Temska ka Toplom dolu, obiluje kulturno-istorijskim spomenicima, ali i prirodnim lepotama koje privlače mnogobrojne turiste, zaljubljenike čiste prirode i pešačenja.

Neposredno po izlasku iz sela, uzvodno ka Mrtvačkom mestu je izletište i kupalište Krivi vir, koji ovih vrelih letnjih dana vrvi od kupača, koji se osvežavaju u hladnoj staroplaninskoj vodi.

Možda vas zanima:

planina Golija

Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici

Turizam

11:00

4 septembar, 2025

Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.

Možda vas zanima:

planina Golija

Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici

Turizam

11:00

4 septembar, 2025

Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.

Možda vas zanima:

planina Golija

Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici

Turizam

11:00

4 septembar, 2025

Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.

Par stotina metara dalje je čuveno izvorište Bigar, na čijem je vodopadu napravljena mini-vodenica koja simulira rad prave potočare. Reč je o izdašnom izvoru koji izbija iz sige i koji nikad nije presušio. Do proglašenja ovog dela parkom prirode mnogi meštani su kopali bigar, tačnije sigu, kako bi ukrasili svoje kuće ili napravili dimnjake koji traju doveka.

Iza krivine izrovanog puta na kome se ne mogu mimoići ni dva automobila, u pitomini okolnih vrhova je srednjovekovni manastir Svetog Đorđa iz 14. veka. Ova svetinja bila je simbol pismenosti i opismenjavanja još od Turaka, a početkom prošlog veka, posle Oktobarske revolucije, postao je stecište i pribežište mnogobrojnih ruskih monaha i vernika. Vredne monahinje manastira su poznate po spravljanju raznih melema i prirodnih mešavina na osnovu recepata ruskih monaha, koji su jedan za drugim, kako su odlazili s ovog sveta, sahranjivani uz crkvicu u središtu manastira i njegovog imanja.

Jedna od lokacija bajkovite lepote uzvodno od manastira, za koju znaju malobrojni namernici, nalazi se u podnožju Trpezice s desne strane puta ka Mrtvačkom mostu i Zaskovcima. Reč je o skoku, tačnije vodopadu koji je ovde poznat kao Bukovički dol. Voda sa nekih desetak metara stene pljušti na drugu stenu, a odatle u vir, u kome ima i rečnih rakova. Znatiželjni putnici, naročito oni iz ravničarske Vojvodine, oduševljeno posmatraju vodopad i okolne "naslagane" stene crvenog peščara, karakterističnog za ceo kanjon koji je zbog toga nazvan - "srpskim Koloradom".

Tek što se uz Trpezicu popnete na plato koji se uzdiže iznad obala reke, s leve strane je uzak asfaltirani put koji vodi u dno kanjona i jednu od prvih hidrocentrala koju je uoči Drugog svetskog rata napravio čuveni industrijalac Mirta Gaga, osnivač današnjeg "Tigra". Od pre nekoliko godina centrala je eksponat Tehničkog muzeja.

Evo kako doći od Beograda do Temske:

Mileševa

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu

Turizam

19:00

15 oktobar, 2025

Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

Komentari(0)

Loading