DOŽIVITE SVET DUNAVA U MALOM Na samo pola sata od Trga Republike idilična oaza prirode
Šta ako vam kažemo da se jedna idilična oaza prirode nalazi na samo pola sata vožnje od beogradskog Trga Republike?
Centar za posetioce “Mali Dunav” u Vinči predstavlja priliku za uživanje u predivnoj prirodi, bez potrebe za odlaskom daleko od grada – on priča priču o Dunavu, njegovim biljkama i životinjama, alasima, mostovima, praistorijskim civilizacijama i očuvanju vode.
Zaplovite drvenim čamcima, posetite mrestilište riba i vodenu botaničku baštu, stanište za kornjače i naučno-kulturni kutak o minulim vremenima - i kroz raznovrsne sadržaje i aktivnosti provedite ispunjen dan negujući ljubav prema životu ove reke.
STUDENTI OD DEPONIJE NAPRAVILI OAZU
Na 12 kilometara od centra Beograda, nalazi se "Mali Dunav" u Vinči. Turističko-ogledno dobro Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Iz čistog entuzijazma, bez novčane nadoknade, o kompleksu brinu studenti, doktoranti i profesori Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Pravi prirodnjački Diznilend, prostire se na pet i po hektara. Tu je botanička bašta sa vodenim biljem, jezero Mala Venecija po kojem se može ploviti, oaza kornjača, akvarijum sa 40 vrsta riba.
Idealan kutak za savršen dan u prirodi sa decom.
Reč je Centru “Mali Dunav” u Vinči, gde su studenti poljoprivrednog fakulteta pre 17 godina započeli izgradnju oglednog dobra, i od deponije napravili oazu.
Kako piše na sajtu “Mali Dunav”, rečni tok je živa maketa reke Dunav dužine preko 1 000 metara nastao u koritu bivšeg zagađenog potoka Šugavac – čija je otpadna voda najpre delimično prirodno prečišćena korišćenjem vetlanda, a potom uvedena u cevovod, samo korito očišćeno i naturalno uređeno. Voda u Malom Dunavu potiče iz izdani odakle se crpi sa dubine od preko 120 metara dubine, a potom “izvire” na napravljenom „vrelu” Malog Dunava po uzoru na pravi izvor reke Dunav u Švarcvaldu.
Gornji deo Centra – “Mala Podunavska divljina” se prostire na levoj i desnoj šumovitoj obali gornjeg toka “Malog Dunava” na površini od oko 6 hektara.
Srednji deo toka, protiče kroz središte Oglednog dobra Radmilovac, na čijoj se desnoj obali nalazi Podrum vina i jakih pića, Degustaciona sala u kojoj se može probati studentsko, ali i rektorsko vino, pekmez od paradajza, ceđeni sokovi, sezonsko voće – više stotina sorti jabuka, breskvi, kajsija…, a na levoj Medna dolina, gde pčele sa ispaše po Oglednom dobru stvaraju kvalitetan med.
Centar je otvoren svakog dana, od aprila do prvih dana novembra od 8 do 16 radnim danima i od 8 do 18 vikendom.
Inače, ogledno dobro „Radmilovac“, u čijem je sastavu i Mali Dunav, ime je dobio po Radmili, supruzi industrijalca Milana Vukičevića, koji ga je 1941. godine ostavio u legat studentima Poljoprivrednog fakulteta, kako bi tu sticali praksu.
Najatraktivniji deo kompleksa je Naselje praistorijskog ribara sa desetak kućica. Sve počinje pre 45.000 godina, kada je homosapijens spas od hladnoće pronašao u pećinama čije je zidove zagrevala dunavska voda. Tu su kućice iz Lepenskog vira, kada imamo prve tragove vajarskih dela, sledi Starčevačka kultura i konačno savršenstvo Vinčanske kulture.
Doživite svet Dunava u malom.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Komentari(0)