Mnogo živaca, ljubavi, ali i novca uloženo je u gradnju ove kule.

Dragiša i Stanka Milanović iz Plažana kod Despotovca s vrha Ajfelovog tornja divili su se Parizu, a sa onog u njihovom dvorištu posmatraju seoske svadbe i rodno Plažane.
U restoranu "Žil Vern" na drugom spratu simbola Pariza uz kafu su pravili planove za svoju budućnost, a u svojoj kuli kafu piju sa rodbinom i komšijama. Dok je metalna konstrukcija Ajfelovog tornja visoka 300 metara i teška 7.300 tona, toranj Milanovića je od čelika, visok je 13 metara i težak oko 1.000 kilograma.
Postavili su ga na samom ulazu u svoje dvorište 2017. godine da bi ih podsećao na Pariz u kome su proveli svoj radni vek.
Možda vas zanima:

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.

NAJLEPŠI SREDNJOVEKOVNI MANASTIRI Vrhunac svog razvoja Srbija je doživela za vreme vladavine dinastije Nemanjića, kada su nastali brojni manastiri i razvijeni gradovi
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Možda vas zanima:

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.

NAJLEPŠI SREDNJOVEKOVNI MANASTIRI Vrhunac svog razvoja Srbija je doživela za vreme vladavine dinastije Nemanjića, kada su nastali brojni manastiri i razvijeni gradovi
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
Možda vas zanima:

DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.

NAJLEPŠI SREDNJOVEKOVNI MANASTIRI Vrhunac svog razvoja Srbija je doživela za vreme vladavine dinastije Nemanjića, kada su nastali brojni manastiri i razvijeni gradovi
Srednjovekovna Srbija imala je veoma burnu istoriju; međutim, u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu zauzimala je istaknuto mesto u tadašnjoj Evropi.
- Jedva sam našao majstore u selu, jer tako nešto niko nije napravio. Našli smo se na 13 metara, jer im je ta visina bila najidealnija da bi sve uklopili i da bi toranj bio veran originalu - kaže Dragiša.
Glavni majstor Stoiša Ognjanović i pomoćnici majstor Jovan Stojanović, kome je pomagao brat Goran, prihvatili su izazov. Toranj su napravili iz tri dela u svojoj radionici, a montirali su ga pomoću dizalice.
- Prvi sam otišao u Francusku, a na razglednici koju sam ženi prvu poslao bio je Ajfelov toranj. Kada je i ona došla, bili smo opčinjeni tom građevinom i kupovali smo razne ukrase koji su ga predstavljali - dodaje naš sagovornik.
BAKA SOFIJIN 103. ROĐENDAN
Pariz je, doduše ne baš s tornja, videla i Dragišina majka Sofija, koja je 1. februara proslavila 103 godine. Život joj, veli, nije bio baš dobar. Suprug Svetomir je radio u rudniku, a ona se bavila poljoprivredom i uzgajala stoku.
Baka Sofija rođendan proslavila sa rodbinom
- Ne valja. Nigde ne mrdam. Da sam zdrava, pa da mogu da radim. Jedino mogu da metem kuću. Ne mogu na noge. Imam visok pritisak i na jedno oko ne vidim. Nikako da me Svetomir pozove - našalila se baka Sofija za Novosti.
Kako doći do Velike Plane, pogledajte na mapi:

Vladimir na planinskom proplanku "parkirao" vagon i šine i napravio jedinstveni kafić: Ljude jedno oduševljava
Ono što im je predstavljalo najveći problem jeste dopremiti grdosiju od vagona od Valjeva do Tare, ali ne samo njega već i prave pravcate šine

LEKOVITA BANJA DOBIJA SPORTSKI SADRŽAJ Tereni za tenis, košarku i odbojku gradiće se na crkvenoj zemlji
Neobična ali značajna saradnja Eparhije mileševske i opštine Priboj

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Ljubavno zaveštanje kralja Uroša: Ovo je jedno od najromantičnijih srpskih predanja koje malo ko zna
Tvrđava Maglič je najprepoznatljivije obeležje doline reke Ibar, a njeni ostaci i danas svedoče o moći koju je imalo ovo srednjovekovno utvrđenje

SRPSKA ATINA U SENCI: Ovaj grad krije tajnu najstarije apoteke i bio je veći kulturni centar od Novog Sada
Nekada davno, pre nego što je Novi Sad postao epicentar kulture u Vojvodini, postojala je "Srpska Atina" u senci. Otkrivamo zašto su Sremski Karlovci, mali grad na Dunavu, istorijski bili veće središte srpskog duha i kako su čuvali najstariju apoteku na Balkanu.
Komentari(0)