MOJE SELO, LEPŠE OD PARIZA Kopija Ajfelovog tornja, ukras Velike Plane!

Teodora Tojagić

14:00

Turizam 0

Mnogo živaca, ljubavi, ali i novca uloženo je u gradnju ove kule.

MOJE SELO, LEPŠE OD PARIZA Kopija Ajfelovog tornja, ukras Velike Plane!
Printscreen/Facebook

Dragiša i Stanka Milanović iz Plažana kod Despotovca s vrha Ajfelovog tornja divili su se Parizu, a sa onog u njihovom dvorištu posmatraju seoske svadbe i rodno Plažane.

U restoranu "Žil Vern" na drugom spratu simbola Pariza uz kafu su pravili planove za svoju budućnost, a u svojoj kuli kafu piju sa rodbinom i komšijama. Dok je metalna konstrukcija Ajfelovog tornja visoka 300 metara i teška 7.300 tona, toranj Milanovića je od čelika, visok je 13 metara i težak oko 1.000 kilograma.

Postavili su ga na samom ulazu u svoje dvorište 2017. godine da bi ih podsećao na Pariz u kome su proveli svoj radni vek.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

- Jedva sam našao majstore u selu, jer tako nešto niko nije napravio. Našli smo se na 13 metara, jer im je ta visina bila najidealnija da bi sve uklopili i da bi toranj bio veran originalu - kaže Dragiša.

Glavni majstor Stoiša Ognjanović i pomoćnici majstor Jovan Stojanović, kome je pomagao brat Goran, prihvatili su izazov. Toranj su napravili iz tri dela u svojoj radionici, a montirali su ga pomoću dizalice.

 

 

- Prvi sam otišao u Francusku, a na razglednici koju sam ženi prvu poslao bio je Ajfelov toranj. Kada je i ona došla, bili smo opčinjeni tom građevinom i kupovali smo razne ukrase koji su ga predstavljali - dodaje naš sagovornik.

BAKA SOFIJIN 103. ROĐENDAN

Pariz je, doduše ne baš s tornja, videla i Dragišina majka Sofija, koja je 1. februara proslavila 103 godine. Život joj, veli, nije bio baš dobar. Suprug Svetomir je radio u rudniku, a ona se bavila poljoprivredom i uzgajala stoku.

Baka Sofija rođendan proslavila sa rodbinom

- Ne valja. Nigde ne mrdam. Da sam zdrava, pa da mogu da radim. Jedino mogu da metem kuću. Ne mogu na noge. Imam visok pritisak i na jedno oko ne vidim. Nikako da me Svetomir pozove - našalila se baka Sofija za Novosti.

Kako doći do Velike Plane, pogledajte na mapi:

 

 

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Komentari(0)

Loading