"Gde je pala brada sestre Jelice podignut je manastir Bradača": Meštanka nam je ispričala neverovatnu legendu
Meštanka Živojka Milić nam je ispričala legendu o manastiru Bradača.
Nedaleko od sela Kule ispod planine Kožuh na brdu Veliki Bubanj nalazi se manastir Bradača, a legendu o njegovom nastanku ispričala je za portal MONDO meštanka Živojka Milić (72).
"Manastir Bradača je vezan za legendu sestre Jelice. Po toj legendi, tamo gde su pali delovi njenog tela, tu se stvorili manastiri, a tamo gde su pali delovi tela kuč*e Pavlovice, njene snahe, tu je niklo trnje i koprive. Veruje se da je na mestu manastira Bradača pala brada sestre Jelice", kazala nam je sagovornica.
Legenda o sestri Jelici
Kako nam je ispričala Živojka Milić, prema legendi, u domu vlastelina Pavla Radića - kneza od Stiga desila se porodična tragedija. Njegova supruga je mrzela svoju zaovu Jelicu. Bila je ljubomorna jer je Jelica dobijala pažnju i ljubav od svoje braće. Pokušala je lažima i spletkama da joj uništi život, međutim nije uspela.
"Kuč*a Pavlovica je donela odluku da ubije sokola i konja svog supruga. Na kraju je ubila i svoje dete u kolevci a krvave noževe je podmetnula Jelici pod jastuk. Muža je uputila gde može da ih pronađe. Muž Pavle je poverovao da je Jelica počinila ubistva i uz saglasnost brta Radula vezao je Jelicu konjima za repove. Naredio je da se konji poteraju i da je rastrgnu. Jelica je rastrgnuta "na sve četiri strane sveta". Njena brada je, prema legendi, pala na mesto gde je podignut manastir Bradača", zaključila je razgovor za MONDO Živojka Milić (72).
Manastir Bradača
Manastir Bradača pripada Braničevskoj eparhiji i manastirska crkva iz 13. veka predstavlja najstariji sakralni objekat u eparhiji, dok je sam manastir iz 14. veka, kako se navodi na vikipediji. Manastir je smešten u šumovitom proplanku u blizini sela Kula i Crljenac, ispod planine Kožuh na Velikom Bubnju. Manastirski hram posvećen je Svetom Vavedenju Presvete Bogorodice. Slava manastira su Blagovesti.
Ovaj manastir, koji poseduje osam ari dvorišta i 5,8 hektara šuma, danas je aktivan i o njemu brinu monasi.
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)