Na samo osam kilometara od Subotice prostire se Palićko jezero – najveće prirodno jezero u Srbiji. Mesto gde se ukrštaju legenda i istorija, gde secesijske građevine svedoče o davnom sjaju Austro-Ugarske, a priroda i danas privlači turiste iz cele zemlje.

Legenda o nastanku jezera
Narodna priča kaže da je Palićko jezero nastalo od suza pastira Pavla koji je oplakivao izgubljeno stado. Iz njegovih suza nastala je velika vodena površina, pa je i ime Palić vezano za tu legendu. Nauka, naravno, tvrdi drugačije – da jezero potiče još iz vremena Panonskog mora – ali narod i dalje voli da veruje u priču o pastiru i suzama koje su postale voda.
Secesijska bajka na obali
Možda vas zanima:

Pored ovog jezera neće vam nedostajati more: Čuvena srpska destinacija sa BOGATOM ISTORIJOM
Uživajte ovog leta na jednoj od tri uređenih plaža

Crni vrh kod Subotice: Najviša tačka Vojvodine s koje se vidi Palićko jezero
Mesto koje niko ne očekuje u ravnici: Uspon na 245 metara iznad mora donosi pogled koji osvežava dušu
Možda vas zanima:

Pored ovog jezera neće vam nedostajati more: Čuvena srpska destinacija sa BOGATOM ISTORIJOM
Uživajte ovog leta na jednoj od tri uređenih plaža

Crni vrh kod Subotice: Najviša tačka Vojvodine s koje se vidi Palićko jezero
Mesto koje niko ne očekuje u ravnici: Uspon na 245 metara iznad mora donosi pogled koji osvežava dušu
Možda vas zanima:

Pored ovog jezera neće vam nedostajati more: Čuvena srpska destinacija sa BOGATOM ISTORIJOM
Uživajte ovog leta na jednoj od tri uređenih plaža

Crni vrh kod Subotice: Najviša tačka Vojvodine s koje se vidi Palićko jezero
Mesto koje niko ne očekuje u ravnici: Uspon na 245 metara iznad mora donosi pogled koji osvežava dušu
U 19. veku Palić je postao mondensko letovalište Austro-Ugarske. Tada nastaju velelepne građevine u secesijskom stilu: Vodotoranj, Ženski i Muški štrand, Muzpaviljon, Letnja pozornica. Svaka od njih ima jedinstven izgled i daje Paliću posebnu eleganciju. Nekada su ovde letovali bogati Subotičani, aristokrate i gosti iz cele Monarhije, a šetnja kroz Palić i danas podseća na to vreme.
Shutterstock
Priroda i ptice Palića
Palić nije samo arhitektura i istorija – on je i prirodni biser. Deo je Park prirode Palić, važno ornitološko stanište. Ovde se zaustavljaju ptice selice, među kojima su čaplje, divlje patke i labudovi. Jezero i njegov park su idealni za šetnje, vožnju bicikla i mirne izlete u prirodi.
Turizam danas
Danas Palićko jezero privlači turiste tokom cele godine. Osim šetnje i uživanja u prirodi, posetioci mogu obići i Palićki zoološki vrt, vinski put, brojne restorane i vinske podrume. Tu je i poznati Festival evropskog filma na Paliću, koji svako leto okuplja filmske umetnike iz celog kontinenta.

Legenda o Palićkom jezeru : Suze pastira koje su postale voda
Na samo osam kilometara od Subotice prostire se Palićko jezero – najveće prirodno jezero u Srbiji. Mesto gde se ukrštaju legenda i istorija, gde secesijske građevine svedoče o davnom sjaju Austro-Ugarske, a priroda i danas privlači turiste iz cele zemlje.

Vidikovac Molitva – Kada priroda natera čoveka da zaćuti
Na obroncima Zlatara, u srcu Specijalnog rezervata prirode Uvac, nalazi se vidikovac koji je dobio jednostavno, a snažno ime – Molitva. Sa svojih 1.247 metara nadmorske visine pruža pogled na meandre reke Uvac, prizor koji ostavlja bez daha i zbog koga posetioci često kažu da se ovde čovek ne može obuzdati da ne zaćuti, kao u molitvi.

NA OVOM MESTU U SRBIJI ČEKA SE RED ZA SLIKANJE! Moćni HUK VODOPADA će vas raspametiti, a evo gde se nalazi
Vodopad je najbolje posetiti u rano proleće ili kasnu jesen. U letnjem periodu vodopad gotovo presuši, a u zimskom se voda zaledi.

Koliko košta dan u Vrdniku, Ribarskoj Banji i Sokobanji – cene od 800 do 4.000 dinara
Planiraš banjski odmor, a zanima te koliko košta dan u najpopularnijim banjama Srbije? Donosimo pregled prosečnih cena privatnog smeštaja u Vrdniku, Ribarskoj Banji i Sokobanji.

U ovoj banji u Srbiji voda tokom zime nikada ne zaledi: Cena smeštaja samo 3.000 dinara, spas je za telo
Poznata je po lekovitim svojstvima vode i blata
Komentari(0)