NEVEROVATNO OTKRIĆE, vinova loza stara 15 vekova u blizini velike srpske svetinje: Milan pronašao pravo blago iz davnih vremena
Biljka opstala u šumi stotinama godina.

Turski putopisac Evlija Čelebija davno je zapisao da je na području oko manastira Rača kod Bajine Bašte živelo 300 monaha skrivenih u gustoj šumi. Oni su se bavili prepisivanjem crkvenih knjiga, a sa srpskim narodom živeli su tu oko 40 godina, radili su i stvarali. Preko dana bavili su se stočarstvom i poljoprivredom, a po noći uz svetlost luča prepisivali knjige. Jedan detalj o njihovom životu u blizini Skita Svetog Đorđa sasvim slučajno je pronašo Milan Nikolić iz Bajine Bašte kada je tim predelima šetao sa suprugom.
"Ugledali smo vinovu lozu kako raste usred šume. Odmah sam se zapitao kao je opstala u tom ambijentu i koliko je stara. Pošto odgovore nisam mogao lako da dobijem, kontaktirao sam Institut za multidisciplinarna istraživanja u Beogradu, oni su me uputuli na profesora Miroslava Nikolića koji se bavi istraživanjem starih sorti vinove loze na našem području. Kasnije je on ovaj moj primerak sa još 163 iz Srbije uputio na na Institut za vino i vinovu lozu u Španiji", kaže za RINU Milan.
Nakon sprovedenih istraživanja došlo se do zaključka da je ova vinova loza posađena pre čak 15 vekova. Milan je izrazio želju da je sa područja na kom ju je pronašao presade na drugo mesto kako bi je sačuvali, ali je dobio negativan odgovor i to iz opravdanih razloga.
Možda vas zanima:

U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.

Dom na sred Drine: Tajne najfotografisanije kućice u Srbiji
Priča o čuvenoj kućici izgrađenoj na steni usred Drine, koja je od skromnog skloništa prerasla u prepoznatljivu ikonu ovog kraja
Možda vas zanima:

U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.

Dom na sred Drine: Tajne najfotografisanije kućice u Srbiji
Priča o čuvenoj kućici izgrađenoj na steni usred Drine, koja je od skromnog skloništa prerasla u prepoznatljivu ikonu ovog kraja
Možda vas zanima:

U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.

Dom na sred Drine: Tajne najfotografisanije kućice u Srbiji
Priča o čuvenoj kućici izgrađenoj na steni usred Drine, koja je od skromnog skloništa prerasla u prepoznatljivu ikonu ovog kraja
"Stručnjaci smatraju da bi to bila greška, jer grožđe koje je odrastalo u šumi ne poznaje lekove, ali ni bolesti tako da ne bi moglo da preživi u pitimim uslovima i uz razna prskanja kojima mi tretiramo naše biljke kako bi bile zdravije", dodaje on.
Da je ovaj deo izuzetna arheoloska riznica pokazalo se i samim otkrivanjem Skita Svetog Đorđa, a prilikom tadašnjih iskopovanja otkrivena je vinova loza, grožđe iako sitno rađalo je svake godine, a u nepsorednoj blizini pronađene su i amfore za vino.
"Kako je neprijatelj upadao u manastor, prepisivači su bežali u šumu i tako su se stacionirali ovde gde je Skit Svetog Đorđa. On se nalazi na četrdeset minuta hoda od manastira Rača uz istoimenu rečicu. Ovo mesto sriveno u gustoj šumi nekad je bilo i nadaleko poznato po svojoj lekovitosti, pa su ovde spas i izlečenje tražili putnici namernici iz dalekih gradova. Topla voda sa izvora Lađevac provereno leči od šuge i drugih kožnih bolesti. U davna vremena kad nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije”, priča meštanin Rače, Blagomir Ristić.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
OVO JE JEDAN OD NAJLEPŠIH MANASTIRA NA FRUŠKOJ GORI: Zovu ga i Srpska Sveta gora, a evo šta se u njemu DEŠAVA!
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora, oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava

CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.

JEZIVA KLISURA I KAMENA REKA: Da li je voda u Đavoljoj Varoši zaista lekovita i kakvu legendu krije "Vaskrsla stena"
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
Komentari(0)