Gradovi u Srbiji su imena često dobijali po nekom zemljoposedniku, svecu ili reči koja opisuje određenu karakteristiku tog mesta
Za mnoga mesta ne može najpreciznije da se utvrdi odakle su dobila ime, za neka se vezuju razne legende, a mi vam ovom prilikom predstavljamo neke od gradova sa najinteresantnijim objašnjenjem porekla imena.
Sombor
Iako ne postoje podaci koji bi u potpunosti potkrepili ovu tvrdnju, veruje se da je naziv Sombor potekao od imena nekadašnjeg imanja koje je posedovala porodica Cobor-Sent-Mihalj. Na tu temu postoje razni radovi mađarskih autora koji smatraju da je ime Sombor nastalo transformacijom prezimena vlastelinske porodice Cobor tako što je slovenski živalj ređe glasovne skupine radi lakšeg izgovora zamenio češćim glasovnim skupinama.
Možda vas zanima:
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Možda vas zanima:
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Možda vas zanima:
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Od reakcije "kupio sam detetu telefon ko sme da mu ga uzme", pa sve do prihvatanja odluke: Ova seoska škola još pre tri godine zabranila telefone - ovo su iskustva đaka i zaposlenih
Nakon što je zaštitnik građana najavio da će početkom januara Skupštini Srbije poslati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama, bura u javnosti se ne stišava. Dok su jedni za, a drugi protiv jedna škola u Srbiji još je pre tri godine zabranila upotrebu telefona i smart uređaja - u pitanju je seoska škola Branislav Petrović u Slatini kod Čačka.
Kragujevac
Kragujevac je prvi put pomenut u turskom popisu 1476. godine kao Kragujfoča, a ime je dobio po ptici kraguj, vrsti jastreba koja se u srednjem veku koristila za lov.
Rina
Valjevo
Po nekim tumačenjima, naziv Valjevo potiče od starog slovenskog ličnog imena Valj. Naime, čovek po imenu Valj imao je jednu drumsku krčmu oko koje se kasnije razvilo naselje koje je nazvano po njemu. Druga prepostavka koja se tiče porekla imena ovog grada vezuje se za stari latinski izraz vallis što znači dolina.
Zrenjanin
Bečkerek, kako je bilo ime Zrenjanina čak šest vekova, bio je predmet raznih tumačenja, ali ne postoji objašnjenje odakle taj naziv vodi poreklo. Ovaj grad 1935. godine menja naziv u Petrovgrad, po kralju Petru I Karađorđeviću, a posle Drugog svetskog rata dobija ime Zrenjanin, po revolucionaru Žarku Zrenjaninu.
Čačak
Objašnjenje o poreklu imena Čačak dolazi nam od Vuka Stefanovića Karadžića koji je, obilazeći oko 1820. godine manastire u Ovčaru i Kablaru, zapisao sledeće: Govori se da je manastir Vavedenje gradio sveti Sava i njegov otac Simeon. Još se pripoveda da je nekakav njihov sluga, od svakih kola, koja su vukla kamen kroz polje uz Moravu, ostavljao po jedan kamen na mestu gde je sada Čačak, pa od ovog kamenja onde zidao crkvu. Kad su ga zapitali šta radi, on odgovaraše: "Eto, čačkam nešto" i tako je ostalo ime Čačak. Ta crkva koja je više puta turčena i krštavana, stoji i danas i mnogo je veća i lepša od manastira ovčarskih.
Foto: Rina
Prokuplje
Prokuplje je dobilo ime po Svetom Prokopiju, hrišćanskom mučeniku iz doba rimskog cara Dioklecijana. Prema crkvenom predanju, mošti Svetog Prokopija su 1386. godine, pre nego što će Niš pasti pod tursku vlast, prenete iz niške crkve u Prokuplje, gde su sahranjene u tamošnju crkvu koja i danas nosi njegovo ime.
Priština
Ne zna se tačno kad je grad usvojio ovo ime, ali se u srpskim izvorima prvi put pominje u 13. veku. Veruje se da ime vodi poreklo od bolesti crni prišt (antraks) od koje je umrlo pola stanovnika i stoke iz te oblasti.
Leskovac
Legenda kaže da se ispod brda u blizini današnjeg grada nalazilo jedno jezero, međutim ono se isušilo i na tom mestu je niklo drvo leska koje rađa lešnike, po kome je Leskovac dobio ime.
Printscreen/Youtube
Obrenovac
Stanovnici ovog grada, čije je ime bilo Palež, želeli su da iskažu svoju naklonost knezu Milošu Obrenoviću tako što su 1859. godine njemu lično podneli zahtev da mesto ponese njegovo ime. On je to odobrio, a 20. decembar, datum kad je ozvaničeno novo ime, slavi se kao Dan Obrenovca.
Bečej
Postoji nekoliko teorija po kome je ovo mesto u Bačkoj dobilo ime. Prema jednoj teoriji, Bečej je dobio ime po porodicama iz francuskog plemena Beš i Gregor (Beche) koja je došla u taj kraj u vreme uvođenja hrišćanstva kod Mađara i imala značajnu ulogu u tome. Naziv Bečej je navodno posledica pogrešnog izgovora prezimena Beche. Druga teorija govori da je Bečej dobio ime po plemiću koji se zvao Bečeji Imre, koji je navodno bio potomak plemena Beš i Gregor.
Prizren
Naziv Prizren najverovatnije vodi poreklo od starog glagola ozirati se ili ozreti se, što znači progledati. Osnova je staroslovenska reč zren što bi značilo pogled, tako da se dolazi do zaključka da bi Prizren bilo mesto sa kojeg se pruža dobar vidik, što je logično imajući u vidu da ovaj naziv potiče iz vremena kad je grad Prizren bio samo tvrđava na brdu.
Vladičin Han
Ovo mesto je ime dobilo po usamljenom hanu (kući) koji se nalazio na carskom drumu u ataru sela Kalimance. Prema podacima publiciste Tatomira P. Vukanovića, ovu kuću je podigao izvesni Stefan Grk koji je, bežeći od Turaka sredinom 19. veka, ovde našao utočište i rešio da sagradi han za prihvat karavana. Stefan je kasnije han prodao skopskom vladici Pajsiju po čijoj je tituli han dobio naziv Vladičin han. Ubrzo se u okolini formiralo naselje koje je dobilo to isto ime.
Mladenovac
Prema predanju, u ovaj kraj su se sa Kosova, oko dva veka pre Kosovskog boja, doselila braća Mladen, Vlajko i Rajko. Oni su odlučili da ostanu tu, pa je po Mladenu ime dobio grad Mladenovac, a po Vlajku i Rajku gradska naselja Vlaška i Rajkovac.
Printscreen
Kuršumlija
Stefan Nemanja je u Toplicama, kako se Kuršumlija zvala u to vreme, sagradio dve zadužbine – manastir Svetog Nikole i manastir Svete Bogorodice. Manastiri su bili prekriveni olovnim pločama koje su blještale na suncu i daleko se videle, pa je mesto prozvano Bele Crkve. Ovaj naziv je zadržan do dolaska Turaka koji su ga prozvali Kuršumli Kilise, što u prevodu znači olovne crkve. Kasnije se ime transformisalo u Kuršumlje, da bi po oslobođenju od Turaka počeo da se koristi naziv Kuršumlija.
Bajina Bašta
Postoji više legendi o nastanku imena ovog grada, a najčešće se pominje ona da je u vreme Turaka na prostoru današnjeg grada živeo neki Turčin po imenu Baja koji je imao velike bašte i otuda naziv Bajina Bašta.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ručak za dvoje samo 15 evra: Ovo je najjeftinije, a fenomenalno skijalište na samo pet sati vožnje od Beograda - Srbi i ove godine masovno idu u Bansko
Većina srpskih turista uveliko bira neki planinski raj kako bi uzivali u prazničnim čarolijama, skijaškim veštinama i toplom čaju. Medjutim ono sto ostavlja gorak utisak svakom posetiocu svakako su paprene cene, pre svega na Kopaoniku, koje prazne i najdublje džepove. Zato su mnogi i ove godine spas pronašli u okolnim zemljama, gde su cene povoljnije. Po svemu sudeći, Bugarska je čini se, jedno od omiljenih skijališta kod naših ljudi.
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Komentari(0)