LAZAROVA PEĆINA, DUG PUT U SREDIŠTE ZEMLJE Mesto gde je teško povući jasnu liniju između jave i sna, između realnosti i magije
Po lepoti i bogatstvu pećinskih ukrasa i atrakciji grandioznih dvorana, svrstana je u red najlepših i najdužih pećina u Srbiji.

Po legendi koja živi u Zlotu, pećina je dobila ime po knezu Lazaru:
Nakon Kosovske bitke ostaci vojske su se, bežeći pred Turcima, sklonili u pećinu. Tu su neko vreme živeli i hranili se, o čemu svedoče kosti domaćih životinja kojih ima svuda po pećini. Takođe, priča se da se pećina tako zove po nekom Lazaru, koji se krio od Tatara i Turaka. U tursko vreme pećina je bila zazidana da se u njoj ne bi mogli skrivati hajduci i zbegovi.
WIKIMEDIA COMMONS
A, pored ovih, tu je i legenda o “Devojačkoj sobi” u kojoj su hajduci krili srpske devojke kako ih Turci ne bi odveli u harem. Prilaz ovoj prostoriji postepeno se sužava do te mere da se kroz ulaz u nju može provući samo jedna osoba.
Možda vas zanima:

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju

PREDSKAZANJE SULTANOVE SMRTI Koja je tajna Kosovske spomen-trpeze i kakve veze ima "Кneževa večera" sa tim?! (FOTO/VIDEO)
U spomen na 600 godina od Кosovskog boja, juna 1989. godine, podignuta je Spomen-trpeza na mestu gde je Car Lazar održao Ratni savet pred boj na Кosovu 1389. godine. Autori ovog spomenika su Milić od Mačve, Jovica Vlahović, Blagota Đuričić i Mišo Lazić…
Možda vas zanima:

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju

PREDSKAZANJE SULTANOVE SMRTI Koja je tajna Kosovske spomen-trpeze i kakve veze ima "Кneževa večera" sa tim?! (FOTO/VIDEO)
U spomen na 600 godina od Кosovskog boja, juna 1989. godine, podignuta je Spomen-trpeza na mestu gde je Car Lazar održao Ratni savet pred boj na Кosovu 1389. godine. Autori ovog spomenika su Milić od Mačve, Jovica Vlahović, Blagota Đuričić i Mišo Lazić…
Možda vas zanima:

KLETVA LAZAREVA SEČE KAO BRITVA: "Bajazite, pogledaj dobro da je upamtiš, ne viđa se ovakva glava svakoga jutra" (FOTO/VIDEO)
Reči velikog srpskog vladara i dan danas se pamte i prepričavaju

PREDSKAZANJE SULTANOVE SMRTI Koja je tajna Kosovske spomen-trpeze i kakve veze ima "Кneževa večera" sa tim?! (FOTO/VIDEO)
U spomen na 600 godina od Кosovskog boja, juna 1989. godine, podignuta je Spomen-trpeza na mestu gde je Car Lazar održao Ratni savet pred boj na Кosovu 1389. godine. Autori ovog spomenika su Milić od Mačve, Jovica Vlahović, Blagota Đuričić i Mišo Lazić…
Lazareva pećina (Zlotska pećina) je najduža pećina u Srbiji.Nalazi se u istočnoj podgorini Kučaja. Od Zlota je udaljena 3 km, od Brestovačke banje 14 km i od Bora 21 km. Ulaz u pećinu je na nadmorskoj visini od 291 m i nalazi se na levoj strani Lazareve reke.
WIKIMEDIA COMMONS
Zajedno sa još nekoliko pećina i jama čini speleološku celinu poznatu kao Zlotske pećine, a budući da je Lazareva pećina svakako najpoznatija i turistički najuređenija, neretko se i ona sama naziva Zlotskom pećinom.
Nemački hemičar Feliks Hofman izveo je prva istraživanja ove pećine, daleke 1882. godine, a sedam godina kasnije proučavao ju je i naš najpoznatiji geograf Jovan Cvijić.
Lazareva pećna ima dugu i bogatu istoriju – u njoj su pronađena tri praistorijska kulturna horizonta, iz bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba, te su otkriveni ostaci keramičkih predmeta, koštanih alatki, predmeti od bakra poput igle, šila i dleta.
WIKIMEDIA COMMONS
U pećini su pronađeni i fosilni ostaci pećinskog medveda, pećinskog lava i pećinske hijene.
Za posetioce je zanimljiva “Ulazna dvorana”, kao prvi susret sa neobičnim svetom podzemne tišine i večnog mraka. “Glavni kanal” je poprečnog preseka, na nekim mestima je širok 10 m, a visok 18 m. Pećinskim nakitom su bogate “Koncertna dvorana” i “Dvorana slepih miševa”.
Stalaktiti i stalagmiti, pećinski stubovi, draperije, bigrene i kalcitne kadice svih oblika i veličina zapažaju se svuda unaokolo, čineći prostor lepim i romantičnim. Najlepši i najveći primerci pećinskog nakita imaju i svoja imena: “Stogovi”, “Fontana”, “Plast”, “Bizon”, “Carska loža”, “Dirigent”, “Orkestar”, “Slapovi”, “Kula kneza Lazara”
Lazareva pećina je od 1949. godine zaštićena kao spomenik prirode. Dužina Lazareve pećine prema najnovijim istraživanjima iznosi 16.041 metar.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ova banja nema šta ne leči: Cena smeštaja bagatela, nalazi se na samo pola sata od Beograda
Voda je po svom sastavu lekovita alkalno-sumporovita, bogata natrijumom i sumporom

U ovoj banji cena smeštaja je samo 800 dinara: Vratićete se preporođeni - pruža najbolju terapiju
Tridesetih godina prošlog veka izgrađen je i prvi bunar i mineralno kupatilo

Ovaj deo Srbije postaje prava turistička atrakcija - gosti stižu iz svih delova sveta: Sabahudin je rendžer koji ih dočekuje i upoznaje sa lepotama Pešterske visoravni (FOTO)
Deo Srbije koji poslednjih godina doživljava pravu ekpanziju kada je u pitanju razvoj turizma jeste Pešterska visoravan. Turisti u taj kraj dolaze u grupama i to iz svih delova sveta. Najviše ima Poljaka, Kineza, Rusa ali tu su naravno i domaći i gosti iz regiona. Skoro sve njih u nestvranim lepotama dočeka Sabahudin Abdagić, turistički vodič i rendžer koji svakodnevno radi na promociji Peštera.

Za ovu "narodnu banju" mnogi ne znaju da postoji: Pravi je melem za dušu, cena prenoćišta smejurija
Posetioci banje naizmenično koriste lekovitu vodu, pa mazanje blatom i tako u krug

Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
Komentari(0)