NIJE SE ODUVEK NALAZILA OVDE U čast povratka na presto, ovu neverovatnu česmu podigao je čuveni srpski vladar
Terazijska česma predstavlja jedan od najpoznatijih simbola Beograda, i nalazi se na istoimenom trgu.
Manje je poznato da je njena prvobitna namena bila sasvim drugačija, ali i put koji je prešla do današnjeg “konačišta” veoma je dug i uzbudljiv.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO NAJPOZNATIJI BEOGRADSKI TRG: Njegovo ime KRIJE PRIČU
Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do Ulice kralja Milana.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO NAJPOZNATIJI BEOGRADSKI TRG: Njegovo ime KRIJE PRIČU
Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do Ulice kralja Milana.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Možda vas zanima:
KAKO JE NASTAO NAJPOZNATIJI BEOGRADSKI TRG: Njegovo ime KRIJE PRIČU
Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do Ulice kralja Milana.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
– Česma je neka vrsta spomenika. Podigao ju je knez Miloš Obrenović, u čast svog povratka na presto. To se dogodilo 1858. a česma je podignuta 1860. godine – priča Neda Kovačević, književnica i žena koja je popisala sve prestoničke spomenike.
Odatle i urezani inicijali “M. 0. 1860.” na čuvenoj Terazijskoj česmi.
Napravljena je u obliku kamenog stuba, sa vazom na vrhu i rad je vajara Franca Lorana. Česma je visoka 6,35 metara. Oblikovana je u stilu romantizma i jedan je od najznačajnijih i najmonumentalnijih spomenika iz Miloševog perioda u Beogradu.
Kada je prvobitno postavljena, Terazijska česma se uopšte nije nalazila na platou “ispred Moskve”.
– Pola veka česma je stajala nasred Terazija, na mestu gde je danas kolovozna traka, i malo više ukoso, prema hotelu Balkan – objašnjava Neda Kovačević i dodaje da se česma na ovom mestu nalazila sve do 1911. godine kada je zbog preuređenja Terazija demontirana i preneta u portu Topčiderske crkve.
Tako je Terazijska česma krenula “na izlet” koji je potrajao 64 godine.
Kada su je sledeći put Beograđani videli na Terazijama bila je 1975. godina, a i kralja i monarhiju su odavno zamenili Tito i nova, socijalistioka vlast.
Kako su u međuvremenu Terazije dobile potpuno drugačiji izgled, na prvobitnom položaju više nije bilo mesta za ovaj spomenik, pa je on postavljen ispred platoa hotela Moskva gde se i danas nalazi.
(Izvor: istorijskizabavnik.rs)
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)